Page 50 - Kalendar_2020

Sto pedeset godina pokretanja Bunjevačkih
i šokačkih novina

Biskup Ivan Antunović – pokretač Bunjevačkih i šokačkih
novina
Godine 2020. navršava se 150 godina od pokretanja Bunje-
vačkih i šokačkih novina, prvih novina podunavskih Hrvata.
Novine je pokrenuo tadašnji kalački kanonik, a kasniji na-
slovni biskup Ivan Antunović. Ova je godišnjica vrlo važna
za podunavske Hrvate jer ona obilježava ujedno i početak
preporodnog rada biskupa Ivana Antunovića, odnosno po-
četak preporoda podunavskih Hrvata. Povijest ovih novina
vrlo je zanimljiva i otkriva mnogo toga o društvenim prilika-
ma u drugoj polovini 19. stoljeća, u vremenu kada je podu-
navskim Hrvatima zbog snažne mađarizacije prijetio potpu-
ni nestanak. U mađarskoj javnosti i nisu ih smatrali
Hrvatima, nego su ih nazivali raznim subetničkim imenima
– Bunjevcima, Dalmatincima, Šokcima, Racima i Ilirima. Upravo su takve prili-
ke, odnosno neprilike, natjerale tadašnjeg kanonika Antunovića na javno djelo-
vanje poradi očuvanja njihove narodne samobitnosti. On je shvatio da je za oču-
vanje samobitnosti vrlo važno pokrenuti jedne novine kao medij koji može
otvoreno progovoriti o manjinskim pitanjima. Uz to poticao je podunavske Hr-
vate na institucionalno organiziranje, a brinuo se i o dvjestotinjak učenika i
studenata koje je pomagao novčano te pružanjem smještaja i hrane.
Pripreme za pokretanje novina započele su već 1869. godine, ali se tada kanonik
Antunović susreo s brojnim problemima pa je izgledalo kao da će njegova ideja
odmah na početku propasti. Podunavske Hrvate (Bunjevce i Šokce) već je u velikoj
mjeri zahvatila mađarizacija. Još je 1836. slavonski franjevac Kajo Agjić uvidio
razorne razmjere mađarizacije podunavskih Hrvata te je upozoravao Ljudevita
Gaja da treba krenuti u odlučnu akciju hrvatskoga narodnog preporoda. Istovre-
meno, Agjić je poticao i preporod među podunavskim Hrvatima, osobito nastoje-
ći osnažiti nacionalnu svijest među svojom suredovničkom braćom, pa je u to vri-
jeme slao Gajeve Ilirske narodne novine i svojem redovničkom subratu Marcelinu
Doriću u Baju. Usprkos Agjićevim
nastojanjima, Gajev hrvatski narodni
preporod nije imao veći odjek među
podunavskim Hrvatima. Najvećim je
dijelom tomu pridonijela izoliranost
hrvatskih zajednica u ugarskom Po-
dunavlju od zbivanja u Hrvatskoj, a
na drugoj strani i već poodmakla ma-
đarizacija. Osim toga, zbog poraza
Mađara 1849. godine hrvatsko je ime
bilo omraženo u Ugarskoj i svaki po-
kušaj njegove afirmacije među podu-

50 2020 HRVATSKI KALENDAR