Page 46 - Kalendar_2020
P. 46
Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu s moje braće devetoro u dane kneza Kosmata
koji je vladao svom Krajinom. I bješe u te dane Mikula u Otočcu sa Svetom Luci-
jom zajedno.)
U crkvici svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, 15. rujna 1851.
godine, zahvaljujući bašćanskomu kleriku Petru Dorčiću, pronađen je jedan od
najdragocjenijih hrvatskih spomenika – Bašćanska ploča. Njome započinje pisa-
nje povijesti hrvatskoga jezika i književnosti.
Zapis, koji je vjerojatno nastao 1105. godine, sastoji se od 13 redaka glagoljskih
slova uklesanih na ploči od bijeloga vapnenca. Gornji dio ploče zauzima bordura
u obliku lozice. Za pismo kojim je natpis pisan obično se kaže da označava prije-
laz oble glagoljice u uglatu te da sadrži neka latinička i ćirilička slova.
Kamena ploča, duga 198 cm, visoka 99 cm i debela 8 cm, isprva je bila lijevi
plutej oltarne pregrade, a poslije je ploča postavljena na crkveni pod, kao nad-
grobna ploča. Otočani su po njoj hodali, tarući na površini uklesana slova. Ipak,
tekst što ga je čuvala ploča, danas je poznat gotovo u cijelosti.
Taj je natpis na kamenu darovnica hrvatskoga kralja Zvonimira koji je crkvi
darovao jedan posjed. Svečanim tonom govori o tome kako su dva benediktinska
opata podigla crkvicu sv. Lucije na zemljištu što im ga je darovao hrvatski kralj
Zvonimir.
Bašćanska ploča čuva se u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u
Zagrebu, a u Jurandvoru je, kao dio oltarne pregrade, pohranjena preslika. Od
2011. godine odljevak Bašćanske ploče nalazi se i u predvorju Nacionalne i sveu-
čilišne knjižnice u Zagrebu.
Tko se jedan put za vedra vremena vozio od Novoga prema Senju, tome će za-
uvijek ostati usječena u pameti veličanstvena slika: gorostasni kameniti Velebit,
koji tu, što se dalje od Novoga odmičemo, raste pred nama iz mora u sve impo-
zantnijem veličanstvu, sve dok ne stignemo u Senjska vrata, gdje se nađemo sa
svih strana kao blokirani
divovskim kamenim gro-
madama: s istoka rastrga-
nim krševitim velebitskim
brdima, s juga golim oto-
kom Prvićem a sa zapada
brdima krčkim. I gle! Baš
među tim brdima silnoga
kamenja našao se i jedan
dragi kamen, a to je naša
„Bašćanska ploča“… Stoti-
ne i stotine godina gazili su
pobožni otočani po tome
kamenu i ne znajući, da
svojim nogama otiru nje-
govu najdragocjeniju povr-
šinu.
(Stjepan Ivšić)
Izvor: www.nsk.hr
46 2020 HRVATSKI KALENDAR