Page 44 - Kalendar_2020
P. 44

Faust Vrančić

                učenjak, filozof, leksikograf i izumitelj, biskup čanadski, tiskao je u Veneciji
                Rječnik pet najuglednijih europskih jezika: latinskog, talijanskog, njemačkog,
                hrvatskog i mađarskog

                                               Dalmacija je u 15. i 16. stoljeću, zbog svoje poveza-
                                               nosti s Italijom, bila u stalnome plodnom dijalogu
                                               s njezinom renesansom. Protok gospodarskog i
                                               kulturnog kapitala omogućio je procvat Dalmacije.
                                               Faust je Vrančić plod renesansne Dalmacije, odno-
                                               sno renesansnog Šibenika. Rođen je 25. kolovoza
                                               1595. godine. Podrijetlom je iz ugledne šibenske
                                               obitelji, a, kao i ostali imućni ljudi njegova vreme-
                                               na, školovao se u Ugarskoj i Italiji. Na poticaj svoje-
                                               ga strica Antuna Vrančića studirao je u Padovi i
                                               Veneciji gdje ga je najviše interesirala filozofija, fi-
                                               zika i matematika. Za vrijeme svojega života, među
                                               ostalom, bio je vojni zapovjednik grada Veszpré-
                                               ma,  upravitelj  biskupskih  dobara  u  Veszprému  i
                                               tajnik Rudolfa II. Imenovan je i naslovnim čanad-
                                               skim biskupom te kraljevskim tajnikom za Ugar-
                                               sku i Transilvaniju. Preminuo je 1617. na putu iz
                      Rima prema domovini i pokopan na otoku Prviću u crkvi sv. Marije od Milosti u
                      Prvić Luci.
                        Uz njegovo se ime najčešće nalaze pridjevi kao što su jezikoslovac, izumitelj,
                      diplomat, inženjer, jednom riječju polihistor. Njegovo je značenje za hrvatsko
                      jezikoslovlje, a u užem smislu za hrvatsku leksikografiju golem. Sastavljač je pe-
                      tojezičnog rječnika Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum,
                      Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae (Rječnik pet najodlični-
                      jih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga,
                      njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga) koji je
                      ujedno i prvi samostalni hrvatski rječnik. Da-
                      kako, polazni je jezik latinski i riječi su poreda-
                      ne abecedno. Sadrži oko 3800 hrvatskih riječi,
                      a u dodatku Deset Božjih zapovijedi, Vjerova-
                      nje, Očenaš i Zdravomariju. Rječniku od 117
                      stranica pridodan je popis hrvatskih riječi koje
                      su Mađari prisvojili. Vrančićev jezik karakteri-
                      zira čakavski govor kakvim se govorilo u Šibe-
                      niku i njegovoj okolici, ali sa štokavskim i kaj-
                      kavskim crtama. Dikcionar svjedoči o tome da
                      je Faust Vrančić koncem 16. stoljeća smatrao
                      kako je dalmatinski jezik jedan od pet najod-
                      ličnijih europskih jezika. Na njegov su se rječ-
                      nik oslanjali budući hrvatski leksikografi: Juraj


                  44  2020 HRVATSKI KALENDAR
   39   40   41   42   43   44   45   46   47   48   49