Page 59 - Kalendar_2020

Ugarski i hrvatski kralj Ivan I. Zapolja

Prije 470 godina umro je ugarski i hrvatski kralj Ivan I. Zapolja, zadnji vladar
narodne krvi. Rođen je na području srednjovjekovne Slavonije u obitelji srednje-
ga plemstva čiji nagli uspon započinje u vrijeme kralja Matije I. Korvina.
Ivanov je brat bio špiški župan Juraj (György) koji je rođen oko 1488. i poginuo
na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. Sestra mu je Barbara (Borbála, rođena
1495., a umrla u Krakovu 2. listopada 1515.) bila poljska kraljica i supruga Sigi-
smunda I. (Zsigmond) Jagelovića.
Ivan Zapolja nosio je naslov erdeljskoga kneza te je u vrijeme
Jagelovića bio kandidat za kralja one skupine ugarskih plemića
koja se protivila tomu da stranci vladaju Ugarskom. Kada je
nakon Mohačkoga polja i smrti kralja Ludovika ispražnjen
ugarski tron, Ivan Zapolja preuzeo je upravljanje zemljom kao
kralj Ivan I. (1526. – 1540.). No na ugarski prijestol pretendi-
rao je i Ferdinand I. Habsburgovac, a na južnim granicama
zemlje prijetili su Turci. Doskora je zemlja podijeljena na tri
dijela i takvo stanje potrajalo je stoljeće i pol. Kraljevski grb

O obitelji Zapolja
Zapolje (Szapolyai) neprijeporno su slavonska obitelj iz naselja Zapolje u Požeškoj
županiji (danas je to naselje u sastavu općine Rešetari u Brodsko-posavskoj župa-
niji). Međutim, oko podrijetla ove porodice postoje i dalje prijepori. Većina se
istraživača slaže da su Zapolje iz hrvatskoga plemićkoga roda Borića, budući da
povijesna vrela o prezimenu Zapolja postoje tek od 15. stoljeća. U prilog tezi o
njihovoj pripadnosti rodu Borića govore činjenice da su posjedi u Zapolju oko
crkve sv. Nikole pripadali ovomu plemićkom rodu. No razni mađarski autori u
svojim istraživanjima pokušavali su pronaći rodbinske veze Zapolja s nekim dru-
gim obiteljima. Inače se i u mađarskim izvorima ime u početku pisalo u obliku
Zápolya (što bi također moglo upućivati na slavenske korijene), a kasnije je zami-
jenjeno oblikom Szapolyai.
Do velikog uspona u plemićkoj hijerarhiji došlo je u 15. stoljeću u vrijeme kralja
Matije I. koji ih je postavio na najviše pozicije u državnoj i crkvenoj hijerarhiji. On
je 1464. maloga požeškoga zemljoposjednika Mirka Zapolju (Imre, umro je 12.
rujna 1487.) imenovao za hrvatsko-slavonskoga bana, a 1485. i za ugarskoga pala-
tina, a od dvojice njegove mlađe braće Nikola (Miklós, umro je 1468.) postao je
erdeljski (sedmogradski) biskup, a Stjepan (István, umro je u Pápi 23. prosinca
1499.) također je imenovan za ugarskoga palatina 1492. Ovaj potonji bio je otac
budućega kralja Ivana Zapolje (Szapolyai János).
Obitelj Zapolja 1465. dobila je grofovski naslov i ubrzo postala najveća zemljo-
posjednička porodica u Ugarskoj. Ženidbenim su se vezama Zapolje povezali s
najutjecajnijim porodicama u zemlji. Palatin Stjepan se uz kraljevu dozvolu 1483.
godine oženio teschenskom princezom Hedvig Piast, sestričnom kralja Maksi-

2020 HRVATSKI KALENDAR 59