Page 62 - Kalendar_2020

kralja očekujući da će sukladno danom obeća-
nju braniti Hrvatsku, koja se nalazila izvrgnuta
pogibelji od Turaka. Samo pet dana kasnije pak
Slavonski sabor održan u biskupskom gradu
Dubravi (nedaleko od Čazme) pristao je uza Za-
polju, pa je i u Hrvatskoj izbio rat između prista-
ša dvojice kraljeva. Na Zapoljinu stranu stalo je
Zlatnici Ivana Zapolje plemstvo predvođeno banom Krstom Franko-
panom i zagrebačkim biskupom Šimunom
Erdődyjem. Građanski rat u Hrvatskoj završen je pobjedom Ferdinandove stran-
ke, pa su i Slavonci pristali uz Habsburgovce na saboru u Križevcima održanom
6. listopada 1527.
U Ugarskoj je do sukoba između pristaša dvojice kraljeva došlo pošto su na
poticaj bečkoga dvora u Baču ustanak podigli izbjeglice iz Srbije predvođeni Jo-
vanom Crnim (Cserni Jován). Mađarska je vojska slomila pobunu, na što je Ferdi-
nandova vojska krenula protiv Zapolje te je tako počeo građanski rat. Ivan I. u
vanjskopolitičkom pogledu bio je izoliran, stoga nije imao odgovor na upad voj-
ske njemačko-španjolskoga kralja Karla V. u Ugarsku. Zbog toga se 15. kolovoza
1527. povukao iz Budima sve do Tokaja, ali su ga napadači i tamo sustigli i pora-
zili. Ugarski kralj stoga je pobjegao u Debrecin, a odatle u Erdelj. Tamo je učvrstio
svoju vojsku angažirajući više tisuća poljskih plaćenika. Poslao je izaslanstvo u
Mletačku Republiku, u Bavarsku i k papi, neuspješno moleći financijsku pomoć.
Među njegovim diplomatskim predstavnicima bilo je više Hrvata. Tako je u ljeto
1527. u Poljsku poslao kneza Krstu Frankopana i vackoga biskupa Stjepana Bro-
darića kako bi uspostavio dobre diplomatske odnose s Poljacima i dobio vojnu
pomoć od njih. Želio je ostvariti blisku suradnju s Mletačkom Republikom, napo-
se u pogledu trgovine, usto ojačati položaj gradova, od Budima napraviti državno
središte, ali je malo toga uspio ostvariti. U listopadu 1528. francuski kralj Fran-
cois I. doduše prihvatio je ponuđeni savez te je pružio diplomatsku i financijsku
potporu, ali je vojnu pomoć uskratio. Uslijed novih poraza Ivan Zapolja 1528. bio
je prisiljen pobjeći iz zemlje. Sklonio se u Poljsku (od travnja do studenoga 1528.).
Naposljetku se stavio pod zaštitu sultana Sulejmana s kojim je 1528. potpisao
savez. Sultan je 10. svibnja 1529. s golemom vojskom provalio u Ugarsku i poti-
snuo Ferdinandove snage. Sulejman I. vratio je Ivana Zapolju na prijestolje i pre-
dao mu Svetu krunu i kraljevski grad Budim. Malo je nedostajalo da ovaj simbol
mađarske (i hrvatske) državnosti zauvijek nestane u Carigradu (Istanbul), pa se
čak ni o njegovu izgledu ne bi ništa znalo, jer do tada nije bilo vjernih reproduk-
cija. Tako je, na neobičan način, Ivan Zapolja zaslužan što je Sveta kruna dospje-
la natrag u mađarske ruke. Nakon vraćanja kraljevskih simbola vlasti Ivan Zapo-
lja opet je okrunjen u nazočnosti sultanovih izaslanika. U Mohaču je kralj kao
vazal sultanu poljubio ruku. Dogodilo se to u nazočnosti nekih dostojanstvenika
koji su se tri godine prije na Mohačkom polju borili protiv Turaka. Bio je to doga-
đaj koji Mađari najviše zamjeraju Zapolji. Njegova je krunidba potvrdila vazalski
status u odnosu prema sultanu, pa je od tada opala i njegova uloga u međunarod-
nim odnosima. Ugarska je bila podijeljena na dva dijela i u stalnim nemirima.
Rat između Zapoljinih i Ferdinandovih pristaša 1532. imao je za posljedicu

62 2020 HRVATSKI KALENDAR