Page 57 - Kalendar_2020

Optužbe za posrbljivanje i panslavenstvo

U br. 4 od 26 siječnja 1871. Ivan Antunović je odlučio odgovoriti na dva pisma u
kojima su ga autori F. V. L. (nepoznat identitet) i Ive Palich optužili da pobunjuje
Bunjevce i Šokce protiv Mađara i mađarske države. Biskup Antunović u tome je
broju dodao „Vanredni nadometak“ u kojem je objavio oba pisma i svoje odgovo-
re na njih. U pismu potpisanom s F. V. L. koje se sastojalo od svega nekoliko reče-
nica Antunović je optužen da se na stranicama njegova lista veličaju ban Josip
Jelačić i Svetozar Miletić. Antunović je na te osude odgovorio u tekstu „Javni
odgovor na prikor subatički“ u istome dodatku. U njemu je odgovorio „ako je
kojem Bunjevcu baš volja došla, da postane Magjarom mi mu nenavidimo, al ga
liepo molimo da nam dozvoli slobodu da mi možemo pravi Bunjevci ostati i vi-
rom i jezikom, košto su naši otci i pradjedovi bili – koji su za ovu liepu zemlju
potokom krv svoju prolivali.“
Optužbe za pobunjivanje protiv Mađara uputio je Antunoviću i Ivan Palić (Ive
Palich) iz Sombora. On je o Antunovićevom radu zaključio sljedeće: „Nalazismo
u listu pretirana probudjivanja narodnosti, koje za naš rod nikakve praktične
koristi neima, dapače baš opasno može biti; koje nit odgovara duhu našega puka;
i koje on dosadom i jadom odvraća od sebe. ‘Zašto da nas pravi Srbljem? Mi smo
Magjari uvijek bili, pa Magjari hoćemo i da ostanemo’, s ovimi riečmi se ljute
zomborski Bunjevci i odbacuju duh u listu vašem vladajući i snjim i list“. Na ove
riječi koje potvrđuju već daleko odmaklu mađarizaciju među mnogim Bunjevci-
ma Antunović je odgovorio „Ta Bunjevci i Šokci već su liepo na putu bili, da se do
poslidnjeg izkorene, za nji nitko nije pisao, ni u varmegji ni u varoši ni u selu, ni
onaj oglasak koji se u pučkom poslu na duvar prilipio – nije se u njihovom jeziku
složio, njev je jezik jedino samo još u crkvi živio, al kako?“ Jer piše dalje Antuno-
vić da su u bunjevačke župe postavljani njemački i mađarski svećenici što je ima-
lo brojne štetne posljedice, a u to vrijeme potaknulo je i mnoge Bunjevce da pri-
hvate nazarenstvo. Antunović je i optužbe o posrbljivanju više puta izričito
odbacivao, što su potvrđivali i njegovi brojni postupci iz kojih se moglo zaključit
da je smatrao Bunjevce i Šokce pripadnicima hrvatskog naroda.
Usprkos svim proble-
mima Antunović je ne-
ustrašivo stao u obranu
svoje ideje da se suprot-
stavi mađarizaciji po-
dunavskih Hrvata (Bu-
njevaca i Šokaca) te je u
njoj i dalje ustrajavao. A
o tome da je radio u izu-
zetno nepovoljnim
okolnostima svjedoči i
činjenica da je 1881.
proputovao Hrvatsku,
Dalmaciju, Bosnu, Her-
cegovinu i Crnu Goru

2020 HRVATSKI KALENDAR 57