Page 46 - Kalendar_2019

stoji Apolonia Orszag, a kod oca koji je zaista Josip bio, primjed-
ba (opaska) ,,opilio” (ovčar) i još dodatak ,,ignobilis”, to jest ne-
plemićkog podrijetla. Kasnije isto kod njegova zanimanja stoji
,,birkás”, vlasnik ovčjega stada.
Kao Josip, 1836. u kečkemetskome pijarističkom redu nasta-
vio je školovanje, i prema tadašnjem običaju vjerske zajednice,
uskoro preuzeo ime Paulus (Pavel), što do kraja života nosi, tako
za vrijeme studiranja prava, a i u doba njegove državne političke
djelatnosti. Postavlja se pitanje: kako je dijete običnog pastira
moglo dospjeti u srednju školu, a potom na sveučilište? Osim
njegove pameti, izvanredne darovitosti, ustrajnosti trebala je i
vanjska potpora, na koju je naišao u pijarističkom redu, osim
toga potpomagala ga je bogata obitelj kaniškog mesara Bentzi-
ka, s kojima su Kiralijevi bili u poslovnom odnosu, uzgajajući
čuvene ovce, kao što je i pasmina merino. Na dobar primjer pre-
ma učenju dječak je i kod kuće nalazio. Stari mu je djed učitelj
Drveni most na Muri
sagrađen 1872. godine kantor, a kasnije i ravnatelj sepetničke škole postao, koja je uvi-
jek na dobrom oglasu bila. Dječak gimnazijalac skroz je bio
istaknut učenik. Za učitelja svećenika se pripremao, ali je na kraju ipak svjetov-
njački poziv izabrao. Kao student prava od 1840. čuo je o ,,najvećem Mađaru”,
grofu Istvánu Széchenyiju, pod čijim je utjecajem skroz ostao. Kasnije se paroli-
rao s njim. Osim toga postao je suborac drugom velikanu tadašnje politike, Lajo-
su Kussuthu. Isto tako prijateljski je odnos imao s ,,mudracem domovine”, Feren-
com Deákom, s kojim ga je i zajednički zavičaj, Zalska županija čvrsto povezivala.
Kratko, u leksikonskome stilu o mnogostranoj političkoj djelatnosti našeg Pa-
vla! Posebnu, opširno izrađenu natuknicu ima o njemu čak i u čuvenoj velikoj
književnoj enciklopediji Pallas. Iz raznih izdanja se zna da je kao pripravnik jurist
u Pešti 1843. – 1844. godine nazočan na požunskom saboru. Tu ga je privukao u
svoj začarani krug Széchenyi. Kod njegova političkog lista Jelenkor (Današnjica,
odnosno Naše doba) imenovan je za suradnika inozemnog odjela, a kasnije je i
urednik postao. Za vrijeme izbijanja 1848-aške revolucije
i oružjem se borio za slobodu naroda. Njegova je postroj-
ba skelama čak i na drugu stranu Mure prešla. Počeo je
kao običan vojnik bez čina, a uskoro postao satnik, zatim
čak i major, kao drugi zapovjednik vojnog odreda u mini-
starstvu obrane. Poslije sloma revolucije slijedi poznata
osveta, pri čemu su više generala mučki smakli, među nji-
ma i Hrvata Karla Knezića. Kirali je izvukao živu glavu,
ali ne kaznu. Kao običnog vojnika uvrstili su ga u donjo-
austrijsko carsko pješaštvo. Prilikom bezbroj kušnja (te-
goba) čak su ga i u Dalmaciju prognali, pa dalje sve do
crnogorskog Kotora. Kazna mu je punih šest godina traja-
la. No dušu mu nisu slomili, premda mu se zdravlje po-
goršalo, zbog čega su ga razvojačili. Nakon toga ponovno
se posvećuje novinarstvu. Godine 1858. postaje uredni-
kom glasovitoga dnevnog lista Pesti Napló (Peštanski
Poprsje u Sepetniku

46 2019 HRVATSKI KALENDAR