Page 43 - Kalendar_2019

Glavni osječki trg na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće

bio ozloglašen. No napominje da se taj činovnički aparat ne može gledati kao neka
monolitna cjelina, nego kao skup pojedinaca različitih gledišta i ciljeva, pa tako i
16
činidaba. Mato Artuković ističe da je grof Khuen-Héderváry „ostavio primjer
koji se u povijesti slijedio kako Hrvatsku podjarmiti. Potkupio je potkupljive, na-
17
mještenjima darivao odane, uništavao egzistenciju onih koji se nisu dali slomiti.”
Zadnjih je godina slika o grofu Khuen-Héderváryju znatno ublažena te mu se
priznaje da je mnogo učinio na modernizaciji i izgradnji Hrvatske, zbog čega za-
18
služuje revalorizaciju svoje povijesne uloge. Na tome tragu Mira Kolar Dimitri-
jević piše da je došlo „vrijeme pisati istinu, jer su i ban i njegov predstojnik Odjela
za bogoštovlje i nastavu (Izidor – op. aut.) Kršnjavi učinili mnogo da Zagreb po-
stane moderan grad i privredno, kulturno, novčarsko, prosvjetno i prometno sjedi-
šte Hrvatske, zanemarivši zbog toga Slavoniju i prepustivši njezin razvoj nosioci-
ma krupnoga kapitala.” Grof Khuen-Héderváry zajedno s predstojnikom za
19
bogoštovlje i nastavu (od 1891. do 1896.) Izidorom Kršnjavijem organizirao je
gradnju škola i sakralnih objekata u cijeloj Hrvatskoj, te veličanstvenu gospodar-
sku izložbu u Zagrebu 1891. godine, usto je poticao bušenje arteških bunara u
Dalmatinskoj zagori, što je omogućilo opstanak u tim krajevima itd. Za njegova je
banovanja Zagreb od provincijskoga gradića
(1890. je imao 38 742 stanovnika, a Budimpešta 486 671 duša, čak je i Segedin s
85 569 žitelja bio dvostruko brojni od hrvatske prijestolnice) pretvorio u pravi
europski grad. Temeljito je obnovljena Zagrebačka katedrala, sagrađene su zgrada
Hrvatskoga narodnog kazališta, I. gimnazije (danas muzej Mimara), Škole za
umjetnost i obrt (danas muzej), Umjetnički paviljon na Strossmayerovu trgu,
zgrada Hrvatskog učiteljskog doma i učiteljska škola u Medulićevoj itd.

2019 HRVATSKI KALENDAR 43