Page 47 - Kalendar_2019

dnevnik). No tadašnje prilike
takve su bile u tisku da se sva-
kog dana, kod svakog tiskanog
lista oštro trebalo sudarati s
političarima. Novinare i ured-
nike su takoreći kao donje ru-
blje mijenjali. I on je došao na
red zbog uvodnoga članka A
magyar prímás aranymiséje
(Zlata misa mađarskog prima-
sa). Primoran je bio napustiti
uredništvo, nakon čega je
imenovan za glavnog bilježni-
ka grada Pešte. S toga mjesta Kiralijev rukopis
mnogo je učinio za ujedinje-
nje Pešte, Budima i Starog Budima, što se napokon 1873. ispunilo. Prije toga
(1861.) u rodnome kraju, u Letinji tamošnji Mađari i Hrvati jednoglasnim uskli-
kom su ga parlamentarnim zastupnikom izabrali. U državnoj je skupštini Deákov
čvrst oslonac. Sastavlja peticije, zbog čega je stalno kritikama izložen izvana,
odozgo. Čak su ga i veleizdajom optužili, ali ga je kralj nakraju pomilovao. Godi-
ne 1865. Letinja ga opet izabere za svog zastupnika. Od tog vremena skroz ostaje
član Parlamenta. Čak mu i u čakovečkom okrugu izglasuju povjerenje.
Kao političar umjerenog stava, mnogo potpomaže umjetnost. Voljena mu je
dvosmislena ljubavna pjesma bila, donekle s političkim odjekom: Nem lesz min-
dig éjszaka, megvirrad majd valaha. (Neće uvijek biti tama, osvanut će jednom.).
Tekst pjesme je i jedan od najvećih pisaca toga razdoblja Mór Jókai dao u usta
svojemu junaku u proznom djelu A fekete vér (Krv crna). Isto tako stihovi popi-
jevke koristi i čuvena spisateljica Magda Szabó za opisivanje karaktera glavnog
junaka u romanu Régimódi történet (Staromodna pripovijest).
A što se našem Pavlu kao obožavatelju glazbe još pripisuje: 1873. prilikom 50.,
jubilarne godine skladateljskoga djelovanja Ferenca Liszta pred uvaženom publi-
kom osobno on pozdravlja toga muzičkog velikana. Također je on glavni poticatelj
da se 1875. otvore vrata Muzičke akademije. Kiralijeva je zasluga da su i drugog
genija, Ferenca Erkela prevezli za taj hram (svetište) muzike. Osim toga glavni je
promotor (kako bi danas rekli) izgradnji Nacionalnog teatra, odnosno zdanja Dr-
žavne opere. Mnogostranost njegovu prikazuje, što se čak i pitanjima povrtlarstva
i cvjetnjacima naselja bavio, štoviše znalo se o njemu da je velik prijatelj, zaštitnik
životinja. A na humanom polju: u svojoj oporuci 10 tisuća forinta je ostavio za
udrugu pučkih škola. Do kraja svog života bio je član državne udruge povjesniča-
ra. Početkom svibnja 1892. godine zbog bolesti se povukao na Margitin otok, u
nadi da će se tamo oporaviti. No nije uspio, uskoro (25. svibnja) je preminuo.
A što je za nas, za kasnija doba u izdanjima i knjigama ostavio? Unutar novinar-
skog i književničkog ostvaraja ističe se studija pod naslovom Robot és dézsma
(Rabota i pljačka), objavljena 1845. U njoj oštro napada društvenu zaostalost, na-
zadnost zemljodjelstva unutar feudalnog ustrojstava, gdje se tlače podanici, bez
ikakvih ljudskih prava. Napisao je i povijesni roman u četiri sveska s naslovom:

2019 HRVATSKI KALENDAR 47