Page 49 - Kalendar_2019
P. 49

menik iz dječje ljubavi podignuo sin Pavel. Čujem da Sumartonci – prepoznavši
                  važnost te obitelji – o renoviranju groba razmišljaju, tokom čega bi ga skroz s
                  plemenitim kamenom, mramorom ljubičaste boje natkrili. Uspomenu nekadaš-
                  njeg pastira, koji je čak do Parlamenta dospio, u Letinji i u Kaniži njeguju. U oba
                  naselja od pamtivijeka ima ulica nazvanu po njemu, u Kaniži čak od 1900. godi-
                  ne, a u Budimpešti još prije: od jeseni nakon njegove smrti. Također u glavnome
                  gradu od 1942. i spomen-ploču ima. U nekadašnjem naselju Šancu (pokraj Kani-
                  že) i danas postoji tor, obor, sagrađen prostor gdje su braća stoku držala.
                    U povijesnoj Zalskoj županiji nema naselja kamo on barem jednom nije navra-
                  tio. U Letinju bezbroj puta.
                    Proputovao je sva naselja počev od Jegersega pa sve do Preloga, Čakovca, Du-
                  brave, i dalje sve do slovenskih Beltinaca, gdje su ga prema ondašnjim novinskim
                  izvješćima na jeziku tamošnjih ,,Venda” pozdravili. Svuda su ga rado primili kao
                  pravog  sina naroda, jednog od njih. Osobito su mu se onda radovali kad je na
                  njegov poticaj podignut i 26. svibnja 1872. pušten u promet prvi drveni most na
                  Muri, gdje je on održao svečani govor, popraćen burnim pljeskom publike s ove i
                  one strane rijeke, besprekidno skandirajući ,,Živio naš Pavel”. Znalo se da je on
                  ishodio most od Parlamenta s obrazloženjem da se ,,na važnoj prometnoj liniji
                  između Pešte i štajerskoga Graza, između Letinje i Međimurja ispostavi stalna
                  veza.” Parlament je 1 230 000 forinta izglasovao za tu svrhu, što je zaista znatna
                  svota bila u ono doba.
                    Ljubica mi sa zadovoljstvom ustvrđuje da sve veći broj ljudi upoznaje našega Pa-
                  vla. Međudobno i ona nailazi na nove podatke u vezi s njime. Tako je saznala da
                  prilikom stote obljetnice kaniške gimnazije, 1865. na jubilarnoj svečanosti nazočan
                  je bio Ferenc Deák i Kirali. U njihovu se društvu i ministar s hrvatskim i zalskim
                  korijenima, Đula Vlašić nalazio, koji je čak i prigodnu pjesmu recitirao. I jedna
                  prava neobičnost: i glasovite filmaše zanima životni put dječaka pastira. Produ-
                  centica filma Mindeki (u hrvatskim kinima je pod naslovom Pjevaj prikazan) na-
                  građenog Oscarovim odličjem, Anna Udvardy radi suradnje već je portražila Se-
                  petničane. Kako im je rekla: za filmsko platno je vrijedan Kiralijev život, kako su
                  njegove vrednote i prije prepoznali, koje i današnjim naraštajima služe kao uzor.

                                                                          Josip Mihović






















                                                                       2019 HRVATSKI KALENDAR  49
   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54