Page 48 - Kalendar_2019

Szigetvár 1566-ban (Siget u 1566.). Sastavljanju njega 1858. se latio, kad su ga
otpustili iz careve vojske. U romantičnome stilu podrobno opisuje sve važne ju-
nake bitke, njihovu ulogu u ratnim scenama. A što je posebno, to su ženski likovi.
Tako portret supruge Zrinskog, koju kao vjernu suprugu i kao brižnu majku
predstavlja. Nasuprot njoj upoznamo i kćer neprijatelja, velikog vezira. O ostalim
ženama – kako njegov procjenitelj primjećuje – uvijek s najvećim poštivanjem
piše, kao Božjim remek-stvorenjima.
Zbog tematike zanimljiva su i dva druga njegova rada, koja nisu tiskana, samo
u rukopisima dostupna, a to su Dalmácia történelme a magyar uralom alatt (Po-
vijest Dalmacije pod mađarskom vlasti) i Dalmát és montenegrói népszokások
ismertetése (Prikaz dalmatinskih i crnogorskih narodnih običaja). Naravno, bez
znanja tih slavenskih jezika ne bi se mogao zadubiti u ta pitanjima. Govorio je
sedam jezika. Osim jezika ovdašnjih naroda – Mađara, Hrvata i Nijemca – savr-
šen je bio u slovenskom, latinskom, francuskom. Kao ravnatelj novinarskog ino-
zemnog odjela, i engleski je trebao znati. Na francuskom se dopisivao s važnim
osobama tog doba, s predstavnicima raznih ustanova, o čemu i izložba u Sepet-
niku svjedoči, gdje se i njegova pisma mogu vidjeti. A kako dođe ovamo sin
,,ignobilisa”? Ljubica mi o tome kaže da mu je majka – premda u ono vrijeme kao
djevojka, u srednju školu nije mogla polaziti – od svog oca učitelja kantora i svjet-
ske jezike je naučila, i svoje znanje predala svome sinu. U Sumartonu su o Ljubici
neki pogrešno tvrdili da je Apolonija nastavnica francuskog jezika bila, iako je
samo kao pomoćna osoba, samovoljno radila u sepetničkoj školi.
Potomka Pavel nije ostavio iza sebe. To su nadoknadile njegove sestre i braća,
koji su s mnogo djece obdarili obitelj. Mlađi pastir ovaca Franjo zajedno sa svojom
zaručnicom živio je u susjednom selu Šormašu. Njihovi se potomci i danas mogu
naći tamo. A što se stada ovaca Kiralijevih tiče: gajili su životinje unutar uzornog
obiteljskog domaćinstva, u jednoj vrsti OPG-a, kako bi danas rekli. Služili su za
uzor tako velikim gazdinstvima kao što je bilo imanje Feštetićevih, također s hr-
vatskim podrijetlom, u Kesthelu, ili u vlastelinstvima Batthyány i Széchenyi.
Sestra mu se Bara udala za majstora zvanog Golob, bečehelskog pintara, obrt-
nika koji bačve izrađuje za vino. Barini su se preselili u naselje Riđac, gdje i danas
imaju potomke i rođake. Druga sestra Kata udala se za Štefa Mihovića iz Sumar-
tona, gdje im se također mogu naći nasljednici, među njima Pavel Mihović, neka-
dašnji mesar. Prema gospođi Marfi, s ove točke se točno može nacrtati rodoslov-
lje Mihovićevih. Kako je ta njihova
grana niknula u Sumartonu? Tako da
se ranije, poslije smrti njezina muža,
tamo preselila majka Kiralija, zvana
Apolonija Orszag. O njenim se nad-
grobnim spomeniku i dandanas obitelj
Mihović brine. Na svijetlo ljubičastom
mramornom spomeniku natpis s datu-
mom rođenja i smrti: ,,Királyi Országh
Apollónia 1785-ben született, 1850-
ben, november 15-én halt meg 65 éves
korában.” Moglo bi se još dodati: spo-
Kod budimpeštanskoga groba

48 2019 HRVATSKI KALENDAR