Page 39 - Kalendar_2019

među vlade i oporbe. Veliki je broj Ma-
đara vladu smatrao neodlučnom, a uvre-
du koja im je nanesena spaljivanjem
zastave osobito su teško primili. Zato je
oporba naglašavala da Mađarska „hrani”
(u slučajevima deficita hrvatskoga ze-
maljskoga proračuna Hrvatsku je finan-
cijski pomagala središnja vlada u Budim-
pešti) nezahvalne i nelojalne Hrvate koji
se uvijek okreću protiv mađarske države.
U Ugarskoj su osobito ogorčeni bili zbog
velikog otpora koji su Hrvati pokazivali
prema mađarskome jeziku, čak i glede
njegova učenja, a napose protiv mađar-
skih škola u Trojednici. No takvoga ot-
pora nije bilo prema njemačkome jeziku
koji se govorio i podučavao. Isticali su i
kako se hrvatski simboli nalaze u budim-
peštanskome parlamentu, u javnim usta-
novama, uključujući i trobojnicu, kako je
u njima službeni jezik hrvatski, dok se Franjo Josip I. označuje kraj radova na zgradi
pak u Hrvatskoj žestoko protive i mađar- HNK u Zagrebu, 14. listopada. 10
skome jeziku i simbolima. Za sve to opo-
rba je optuživala ugarsku vladu, jer je „dopuštala obezvrjeđivanje mađarske dr-
žavnosti”. Danas bismo rekli da je to bila populistička retorika, ali je urodila
plodom. Uzalud se budimpeštanska vlada branila da sukladno nagodbi Hrvatska
ima punu unutarnju autonomiju u pitanju uprave, školstva, bogoslužja i sudstva,
pa se Ugarska u to ne može miješati, ipak su mnogi Mađari smatrali kako ona nije
pravi zaštitnik nacionalnih interesa. 10
U Ugarskom se saboru danima vodila rasprava o ovom izgredu koji je bio i
predmetom interpelacija. Na 493. sjednici Zastupničkoga doma, u srijedu, 23. li-
stopada 1895., zastupnik Stranke neovisnosti i 1848. Dénes Pázmándy kazao je da
su se „u ovome domu jučer i danas razotkrili razlozi zagrebačkoga skandala”. Tvr-
dio je da se 14. listopada 1895. nipošto nije dogodio nekakav manji izgred „poči-
njen od neke djece i mladih pravnika”. Podatcima je pokušao dokazati da se radilo
o unaprijed dobro smišljenom, organiziranom činu. Mađarsko-hrvatske odnose
nazvao je „vrlo bolesnima” i pred rascjepom. Optužio je bana Karla Khuen-Hé-
derváryja za prohrvatsko držanje te da izdaje putovnice na hrvatskom i francu-
skom jeziku radi putovanja u inozemstvo, čime po njemu zadire u državni suve-
renitet. Posebno ga je zaboljelo što je ban „pozvao u Zagreb” mađarskoga
premijera i ministre, tvrdeći da oni tamo nisu gosti, nego su doma. Tvrdio je da su
mjere poduzete radi osiguranja reda tijekom kraljeva posjeta, u biti bile fasada za
prosvjede i da su izravno usmjeravale građanstvo prema njima. Za to je pak odgo-
voran ban Khuen-Héderváry koji je ustrojio odbor za održavanje reda i mira u
kojemu je glavne uloge povjerio mladeži, studentima za koje je znao da su „puni
mržnje prema Mađarima”. Odjenuo ih je u svečane odore i dao im sablje. Ipak nije

2019 HRVATSKI KALENDAR 39