Page 37 - Kalendar_2019
P. 37

Slavoluk u Zagrebu u listopadu 1895. 9
                  gledište da su svi žitelji Hrvatske politički Hrvati, pa su tako Srbi bili „pravoslavni
                  Hrvati”. Slijedom toga Srbi nisu podupirali hrvatska stajališta o javnome pravu te
                  su se u velikoj mjeri organizirali u Samostalnu srpsku narodnu stranku. Zauzima-
                  li su se za ravnopravnost Srba u Hrvatskoj, u čemu su od 1883. imali potporu
                  novoga bana Khuena-Hédervárija, pa su stoga Srbi u idućih dvadeset godina zau-
                  zimali važne položaje u zemaljskoj vladi i javnome životu. Kada je 1903. napustio
                  Hrvatsku i postao ugarski premijer, „pukla” je ljubav Srba prema bivšemu banu.
                  Jedino mu je jedan od utemeljitelja Srpskoga kluba Đuro Đurković ostao vjeran
                  do smrti, držeći ga svojim prijateljem.
                    Tijekom 20-godišnjega vođenja Hrvatske grof Khuen-Héderváry političke uzo-
                  re imao je u premijeru Tiszi i kralju Franji Josipu te je nastojao vladati na sličan
                  čvrstorukaški način. Zbog toga su ga i u Hrvatskoj i u Ugarskoj smatrali „kralje-
                  vim čovjekom”, u Hrvatskoj je usto smatran provoditeljem „mađarske politike”, a
                  u Mađarskoj su ga optuživali da je „graničar” koji vlada „sa svojim Srbima”. Bli-
                  skost prema kralju potvrđuje i činjenica da je car i kralj Franjo Josip I. sa supru-
                  gom Elizabetom na banov poziv boravio u Zagrebu od 14. do 16. listopada 1895.
                  kako bi postavio završni kamen na zgradi Hrvatskoga narodnoga kazališta i Glaz-
                  benoga zavoda te gimnazije. Hrvatska je prijestolnica za tu prigodu bila svečano
                  ukrašena te iskićena cvijećem i zastavama, a kralju u čast podignut je i veliki sla-
                  voluk na Trgu kralja Tomislava. Po protokolu su se na tome slavoluku imale
                  podig nuti carsko-kraljevska (crno-žuta habsburška) i hrvatska zastava. Mađari su
                  smatrali da se treba izvjesiti i mađarska trobojnica, pa je i ona izvješena. Ipak je
                  netko odrezao vrpcu koja ju držala, pa je pala ispod druge dvije, što je mađarsko
                  izaslanstvo primilo kao nacionalnu uvredu.                             9
                    Došlo je do izgreda i u Ravnateljstvu mađarskih željeznica smještenome pokraj
                  slavoluka, ali je odnose dviju zemalja teško narušilo spaljivanje mađarske zastave
                  16. listopada 1895. Toga, zadnjega dana kraljeva posjeta svečana postrojba zagre-


                                                                       2019 HRVATSKI KALENDAR  37
   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42