Page 53 - Kalendar_2016

33-tol-108_Layout 1 2015.11.02. 13:05 Page 49

Radi suđenja urotnicima imenovan je poseban sud (iudicium delegatum). Sastav suda
i čitav sudski postupak značio je povredu staleških prava, jer je hrvatskim i ugarskim veli-
kašima mogao suditi jedino ugarski državni sabor, a iudicium delegatum bio je sastavljen
uglavnom od pripadnika bečkog dvora, dakle kraljevih pristaša. Ovaj je sud počeo s
radom 20. rujna 1670., a postupak protiv hrvatskih velikaša dovršio je 30. ožujka 1671.
godine, nakon čega je 25. travnja izrečena presuda. Zbog „veleizdaje i pobune protiv cara”
osuđeni su na smrtnu kaznu i na odsijecanje desne ruke, te na oduzimanje svekolike imo-
vine. Na temelju izvješća mletačkog poklisara Marina Zorzija (od 2. svibnja 1671.), koje je
preuzeo Franjo Rački, saznajemo da je 28. travnja ujutro od 8 sati do podneva trajalo
saslušavanje Petra Zrinskog. Hrvatski je grof više puta zasuzio, te je bilježio postavljena
mu pitanja, kao i odgovore koje je na njih dao. Nije znao da je već osuđen, a posebice ne
to da je presuda tako stroga. Kneza Frana Krstu Frankopana su saslušali od podneva do
dva sata iza podneva. Ni on nije znao da je već osuđen, a nije čak ni slutio da mu je
izrečena smrtna kazna. Zbog toga je zamolio kraljeve povjerenike da ga izvole pustiti na
slobodu jer je godinu dana provedenih u zatvoru bilo dostatno kako bi uvidio svoju
pogrješku. Poslije objeda je dvojicu hrvatskih uznika posjetio pater Otto, kapucinski gvar-
dijan (ispovjednik Petra Zrinskog), te im je rekao da je kraljevo pomilovanje vrlo neiz -
vjesno. U pet sati poslijepodne dvojicu osuđenika u njihove sobe otpratilo je pedeset na -
oružanih vojnika te im je pročitana presuda. Tijekom čitanja presude grof Zrinski je prob -
lijedio, ali nije progovorio nijednu riječ. Markiz Frankopan je htio prozboriti, ali mu to nije
dopušteno. Tek pošto je četiri puta zamolio dopuštenje da se sastane s kraljevim povjere-
nicima, to mu je omogućeno kasno navečer. Ovi su ga u pola jedanaest potražili u ćeliji,
pa im se tada knez Frankopan požalio zbog svoga usuda, te pozivajući se na svoju mla-
dost i zasluge koje je njegova obitelj imala u prošlosti, zamolio je da mu se dopusti u pisa-
nom obliku zamoliti oprost od kralja. Povjerenici su mu obećali da će preuzeti molbu, ali
da nema izgleda u pomilovanje.
Idućega dana su se u zatvoru pojavili kraljevi povjerenici koji su zatvorenicima oduze-
li sve dokumente, o čemu su sastavili zapisnik. Njima je predao Fran Krsto Frankopan
svoju molbu za pomilovanje upućenu kralju, u kojoj je naveo da je zadnji muški pripadnik
loze Frankopana: „Sie betrachten, Allergnädigster Kaiser mich armseligen und noch einzig
Übrigen meiner Familie, welche seit unzählbaren Jahren Eurem hochlöblichen Erzhaus und
der ganzen Christenheit mit unfehlbaren Treue und Aufopferung allzeit gedient hat…” U pri-
jevodu: „...Pogledajte, premilostivi care, s Vašim milostivim očima na moju cvatuću mladost
koju moram prije vremena izgubiti. Svratite pogled, premilostivi care, na mene bijednoga i još
jedinog preostalog od moje obitelji, koja je tijekom bezbroj godina Vašoj preslavnoj kući i cije-
lomu kršćanstvu s nepokolebivom vjernošću i požrtvovanjem uvijek služila...”
Nakon toga su u deset sati dvojica Hrvata nazočili misi i pričestili se. Knez Frankopan
je zamolio dopuštenje da se pismom oprosti od supruge markize Julije Naro i od šurjaka
Petra Zrinskog, te da mu se prije izvršenja smrtne kazne ne odsiječe ruka. U oproštajnom
pismu na talijanskom jeziku upućenome supruzi u Veneciju, zamolio je od nje oproštenje,
te je izrazio žaljenje što joj ništa ne može ostaviti, jer su mu sve uzeli. Petar Zrinski je kra-
ljevskim povjerenicima predao dvije cedulje. Na jednoj se izjasnio o svojoj misi zadušnici,
a na drugoj je svome sinu ostavio buzdovan i pištolj koji je pripadao Sulejmanu
Veličanstvenom. No povjerenici su ga upozorili da on više nema nikakve imovine, pa ni
pištolj nije njegov. Na to je grof Zrinski zamolio tek toliko neka mu se ne odsiječe ruka.

Hrvatski kalendar 2016 49