Page 58 - Kalendar_2016

33-tol-108_Layout 1 2015.11.02. 13:05 Page 54

Jugoslavenski dokumenti o mađarskoj revoluciji ’56.
DOGOVORI TITA I HRUŠČOVA

NA BRIJUNIMA 2. i 3. STUDENOGA
1956. O SOVJETSKOJ INTERVENCIJI

O sudbini Mađarske revolucije ’56. puno toga može se doznati na temelju objavljenih doku-
menata, ali uvijek se nađu iznova čak i neki nepoznati, ili ne u potpunosti citirani dokumenti,
kao što je i ovaj, koji ne želimo prokomentirati, nego to ostavljamo na naše čitatelje.

1 2
PISMO VELEPOSLANIKA MIĆUNOVIĆA RANKOVIĆU
3
„Druže Marko ,
Šaljem moju redakciju zabeleške o razgovorima u toku noći od 2/3 novembra 1956.
Napravio sam je na osnovu mojih beležaka koje sam zapisivao odmah sutradan, 3. XI.
1956 a skice sam pravio po pamćenju problema koji su mi bili ostali u pameti kao glavni.
U ovakvim prilikama svakako da ima mnogo izostavljenih stvari, tim više što je ceo razgo-
vor bio jedna duga improvizacija gde je svako iznosio svoje primedbe i razloge – a to je
meni bilo nemoguće sve po redu upamtiti obzirom da je razgovor bio bez određenog
reda i trajao je celu noć.
U ovakvom slučaju zabeleška bi bila vernija ako bi drugovi dopunili o onome što su
sami govorili. Molim Te da pročitaš i da upoznaš ostale drugove na obavezne nedostatke
ove zabeleške, odnosno na potrebu da oni dodaju ispuštene stvari koje su oni govorili i
tako da bude zabeleška vernija.
Ovakvu zabelešku je meni još teže bilo napraviti jer sam i sam učestvovao u razgovo-
rima, tj. smišljao da li i kako da kažem ono što sam govorio, naprezao se da što tačnije
shvatim stvarne namere Rusa i o tome mislio dok je neko drugi govorio – a sve to ne bi
trebao da radi jedan zapisničar koji bi onda uspeo da stvari obimnije i lakše zabeleži.
Takođe je predstavljalo teškoću što nisu mogle biti uzimane nikakve beleške, no verujem
da su političke pozicije i glavne konkretne stvari koje su bile rečene s obe strane verno
zabeležene.
6. novembar 1956.
Drugarski pozdrav: Veljko Mićunović, s. r.”

1
Aleksandar Ranković (1909. – 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita, po opredjeljenju
ortodoksni velikosrbin. Nakon 2. svjetskog rata bio je čelni čovjek obavještajne zajednice u Jugoslaviji (OZNA,
UDBA), te je u to vrijeme proveo srbizaciju upravnog kadra u obavještajnoj upravi. Na četvrtoj sjednici CK SKJ na
Brijunima 1. srpnja 1966. godine, Aleksandar Ranković smijenjen je s dužnosti potpredsjednika Jugoslavije i
isključen iz Partije. Aleksandar Ranković jedna je od najodgovornijih osoba za teror jugoslavenske tajne policije
i masovna ubijanja nakon Drugog svjetskog rata, ponajviše Hrvata, ali i Slovenaca, Bošnjaka i Albanaca na
Kosovu. https://hr.wikipedia.org/wiki/Aleksandar_Rankovi%C4%87
2 U partizanima Aleksndar Ranković služio se lažnim imenom Marko.

2016 Hrvatski kalendar
54