Page 50 - Kalendar_2016
P. 50

33-tol-108_Layout 1  2015.11.02.  13:05  Page 46








                                                           Rákóczijevih. On se 1. ožujka 1666. oženio
                                                           Jelenom Zrinski (u mađarskoj historiografi-
                                                           ji: Zrínyi Ilona, rođena je u Ozlju 1643. godi-
                                                           ne), kćerkom Petra i Katarine.
                                                              U njihovu su braku rođene dvije kćeri te
                                                           sin Franjo II. Rákóczi (vođa ustanka protiv
                                                           bečkog dvora od 1703. do 1711.). Jelena
                                                           Zrinski je sudjelovala i u Uroti zrinsko-fran-
                                                           kopanskoj, te u oružanim sukobima protiv
                                                           Beča 1670-ih i 1680-ih godina. Njezina
                                                           svadba s Rákóczijem u Sárospataku bila je
                                                           prigoda za sastanak ugarskih i hrvatskih
                                                           velikaša, te trenutak kada su se urotnicima
                                                           priključili i mladenci (Jelena Zrinski i Franjo
                                                           I. Rákóczi), kao i Franjina majka Sofia
                                                           (Zsófia) Báthori. U Stubnji, u  Trenčinskoj
                                                           županiji (danas Slovačka) 5. travnja iste
                                                           godine susreli su se i ugovor o političkom
                                                           savezu potpisali grof Ferenc  Wesselényi i
                                                           grof Petar Zrinski, a njihovu se savezu u
                          Pismo o savezu između Ferenca    obliku svečane izjave pisanim putem pri-
                       Wesselényija i Petra Zrinskog, potvrđeno   družio i grof Ferenc Nádasdy. Njih su trojica
                               njihovim pečatima           potom u Beču 19. prosinca 1666. potpisala
                                                           trojni savez. No palatin Ferenc Wesselényi
                     umro je 27. ožujka 1667. u mjestu Slovenská Ľupča (mađarski:  Zólyomlipcse, njemački:
                     Slowakisch Liptsc), što je bio novi težak udarac urotnicima. Ban Zrinski bezuspješno je
                     pokušao dobiti pomoć i potporu od Francuske i Venecije, odnosno Poljske. Nakon ovih
                     neuspjeha urotnici su se odlučili obratiti sultanu za pomoć protiv Beča, ali kako je ona bila
                     neizvjesna, to su se hrvatski i ugarski velikaši na sastanku održanome 1668. u Stubnji,
                     odlučili na oružani ustanak čak i onda ako izostane potpora od strane Porte. Zatražili
                     su pomoć i od erdeljskoga kneza Mihálya Apafija, na što je on sazvao erdeljsko kneževsko
                     vijeće, koje je pak odlučilo da bez dopuštenja Porte Erdelj ne će pružiti pomoć usta nicima.
                        Petar Zrinski u Beču, 1669. godine izmirio se sa šurjakom Franom Krstom (Tržačkim)
                     Frankopanom, s kojim se dugo sporio oko imovine. U pomirenju dvojice velikaša i
                     Frankopanovu pristupanju uroti istaknutu je ulogu imala Katarina Zrinski, Franova sestra
                     i Petrova supruga, kao i nezadovoljstvo prema bečkome dvoru koje najmlađi sin karlovač -
                     koga generala Vuka Krste Frankopana, više nije sakrivao.
                        Velikaška obitelj Frankopan (Frankapan, Frangepán) stolovala je na otoku Krku, a svoje
                     prezime preuzela je od rimske obitelji Frangipani čije rodoslovlje poznato je još od doba
                     rimskih careva. Pretpostavlja se da su knezovi Krčki bili rodbinski povezani s narečenom
                     rimskom velikaškom obitelji, pa su stoga preuzeli i prezime, ali i obiteljski grb, koji grb i
                     prezime im je 1430. priznao papa. Grof (knez) Fran Krsto Frankopan (1643. – 1671.) bio je
                     najmlađi sin karlovačkoga generala Vuka Frankopana i polubrat (po nekim autorima brat)
                     Katarine Zrinski (Frankopan). Školovao se u Italiji, gdje se upoznao s Julijom de Naro, rođa-
                     kinjom kardinala Berberinija. Oženio se njom, te se vratio u domovinu, gdje je obnašao


                                                                            2016 Hrvatski kalendar
                     46
   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55