Page 49 - Kalendar_2016

33-tol-108_Layout 1 2015.11.02. 13:05 Page 45

u kojoj je na hrvatskom jeziku dao tiskati
protestantske vjerske knjige. Premda su i
njegovi sinovi Nikola VI. (koji je umro bez
muškoga potomka) i Juraj V. rođeni kao
protestanti, njih je obiteljski prijatelj Péter
Pázmány 1619. godine vratio u okrilje
Katoličke Crkve. Juraj V. imao je dvojicu
sinova: Nikolu VII. (Čakovec, 1620. – Čako-
vec, 1664.) i Petra. Nikola VII. imao je šest
godina, a Petar pet kada im je otac umro, pa
je skrb oko njihova odgoja kralj Ferdinand
II. povjerio Péteru Pázmányu. On ih je
poslao na školovanje u Isusovački kolegij u
Trnavi, ali je i sam mnogo vremena provo-
dio s dvojicom braće. Smatra se da je izvršio
golem utjecaj na obojicu, posebice na pjes -
ničku crtu Nikole Zrinskog. Nikola VII.
Zrinski (u mađarskoj povijesti književnosti
poznat je pod imenom Zrínyi Miklós) u Julije Hühn: Knez Nikola Zrinski,
nacionalnome pogledu ćutio se Mađarom, ban hrvatski
a njegov godinu dana mlađi brat Petar
izjaš njavao se kao Hrvat. Naime, majka im je bila ugarska grofica Magdolna Széchy, pa je
jamačno i to pridonijelo da se Nikola Zrinski kao pjesnik najbolje znao izraziti na mađar-
skom jeziku. Inače su braća Zrinski uz hrvatski i mađarski, govorili latinski, talijanski, nje-
mački i turski jezik. Premda je dakle općeprihvaćeno da je Nikola Zrinski bio Mađar, on se
ipak držao i Hrvatom, kako je to godine 1658. priopćio u pismu svome prijatelju zagrebač -
kome podžupanu Ivanu pl. Ručiću. U spomenutome pismu napisanome na latinskom jezi-
ku nalazi se glasovita rečenica: „Ego mihi conscius aliter sum, etenim non degenerem me,
Croatam et quidem Zrinium esse scio”, ili u prijevodu: „Inače, svjestan sam, dapače znam, i
neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski“. (Ráth–Rómer: Győri és régészeti füzetek. Vol. II., Győr,
1863. str. 198. Citirani izvadak iz pisma koje se nalazi u pismohrani opatije Pannonhalma
priopćava Ferdo Šišić: Pregled povijesti hrvatskog naroda, str. 315).
Nakon Nikoline pogibije 18. studenoga 1664. godine (za lova u Čakovcu) hrvatskim je
banom imenovan njegov brat Petar Zrinski (Vrbovec, 1621. – Bečko Novo Mjesto, 1671.)
(1665. je imenovan za bana umjesto preminuloga brata Nikole, kao 16. u nizu i ujedno
zadnji ban iz roda Šubića Zrinskih). On je preuzeo i vođenje urote, pa je već 1664. uime
nezadovoljnih ugarskih i hrvatskih velikaša ponudio savez protiv Habs bur govaca fran -
cuskom kralju Luju XIV., na koji je francuski kralj suzdržano odgovorio ne dajući im
podrš ku. Nezadovolj nici su zatim stupili u vezu s grofom Coligny-Savignyjem, glavnim
zapovjednikom francuske vojske koja je ratovala u Ugarskoj, a u rujnu Katarina Zrinski
(djevojački Frankopan, supruga Petra Zrinskog, mađarski izvori je spominju pod imenom
Frangepán Katalin) u Mlecima, posredstvom poslanika De Bonsyja poslala je novu ponu-
du francuskome kralju Luju IV.
U Erdelju se urotnicima pridružio Ferenc I. Rákóczi, koji je nakon očeve smrti (Juraj II.
Rákóczi umro je u Varadinu 7. lipnja 1660.), ostao jedini muški potomak i nasljednik roda

Hrvatski kalendar 2016 45