Page 48 - Kalendar_2016

33-tol-108_Layout 1 2015.11.02. 13:05 Page 44

Tristo četrdeset peta obljetnica

Urote zrinsko-frankopanske

Za vrijeme vladavine Leopolda I. (1640. – 1705.) počelo je oslobađanje od Osmanlija.
Ugarsko-hrvatska vojska pod vodstvom hrvatskoga bana i mađarskoga pjesnika Nikole
Zrinskog početkom veljače 1664. iz Baranje prodrla je do Osijeka i spalila čuveni drveni
Sulejmanov most preko rijeke Drave (i okolnih močvara). Ovaj je most izgrađen još 1566.
godine i povezivao je Osijek i Dardu. Njime je turska vojska prodirala u Europu i opskrblji-
vala svoje postrojbe, pa je dakle Nikola Zrinski nanio težak udarac Osmanlijama i zadivio
kršćansku Europu. No bečki dvor odustao je od nastavka borbe protiv Turaka radi potpu-
noga oslobađanja Ugarske i Hrvatske koja je bila svedena na „ostatke ostataka” negdaš -
njega kraljevstva (Reliquiae reliquiarum olim inclyti Regni), pa je kralj 10. kolovoza 1664.
sklopio tzv. „sramotni“ Vašvarski mir). Ovaj je mirovni ugovor izazvao podjednako ogorče-
nje u Ugarskoj kao i u Hrvatskoj, pa su se protiv Beča okupili najodličniji velikaši dviju
država stvarajući Urotu zrinsko-frankopansku, koju Mađari nazivaju Wesselényijevom uro-
tom po tadašnjem palatinu Ferencu Wesselényiju, a u austrijskoj historiografiji se naziva
„pobunom”. Njezin je cilj bio odcjepljenje Ugarske i Hrvatske od Habsburške Monarhije.
Na čelu urotnika nalazio se grof Nikola Zrinski, a uz njega su pristali mlađi mu brat
Petar Zrinski, palatin Ferenc) Wesselényi i državni sudac Ferenc Nádasdy. Obitelj Zrinski
(Zrínyi, Serini) potječe iz plemena Šubića Bribirskih, jednoga od dvanaest hrvatskih ple-
mena, kojemu je rodoslovlje poznato od 1066. Iz te su obitelji potjecali nasljedni hrvatski
banovi Pavao i Mladen (Mladin), nakon čijega je poraza u ratu protiv hrvatskih velikaša,
Juraj Šubić 1347. kralju predao strategijski važni dalmatinski gradić Ostrovicu, u zamjenu
za koji je od Ludovika I. (Velikog) dobio tvrđavu Zrin u srednjovjekovnoj Slavoniji. Po ovoj
utvrdi Šubići su poslije prozvani Zrinskima. Nekada moćna obitelj Šubića tada je ostala
bez posjeda u Dalmaciji, a njezin ponovni uspon vezan je uz Nikolu III. Šubića koji se kao
16-godišnjak 1509. oženio Jelenom Karlović iz jedne od najmoćnijih i najbogatijih slavon-
skih velikaških obitelji. Nikola III. Zrinski i njegov šurjak Ivan Karlović, koji su bili posljednji
muški članovi svojih obitelji, dogovorili su se da će ako jedna od njih ostane bez muško-
ga potomka, ona druga obitelj naslijediti i njihovu imovinu. Tim je ugovorom postavljen
temelj kasnije moći Zrinskih. Nikola III. Zrinski pribivao je Cetinskom saboru 1527. godine,
na kojemu su hrvatski staleži izabrali Ferdinanda I. Habsburgovca za svoga kralja. Njegov
sin Nikola IV. Zrinski junak je iz Sigeta (Szigetvár), koji je obitelj Zrinski učinio jednom od
najutjecajnijih hrvatskih velikaških obitelji. Još za njegova života počelo je suparništvo
između Zrinskih i Erdődyjevih glede toga koja će od njih preuzeti primat u Hrvatskoj (što
se često povezivalo s imenovanjem za hrvatskog bana). U braku s Katarinom Frankopan
(Zrinski) rođeno mu je trinaestero djece, a nakon smrti svoje prve supruge, Nikola IV. ože-
nio se češkom groficom Evom Rosenberg, u kojemu braku rođeno mu je još jedno dijete.
Njegovi sinovi Juraj IV. i Nikola V. istaknuli su se po hrabrosti, a ostali su zapamćeni i po
tome što su preš li na protestantizam, pa je Juraj Zrinski 1570. osnovao tiskaru u Nedelišću,

2016 Hrvatski kalendar
44