Page 43 - Kalendar_2016

33-tol-108_Layout 1 2015.11.02. 13:05 Page 39

grad zauzimaju trećeg dana bitke. U prvim dani-
ma opsade sigetski kapetan izgubio je znatan dio
svoje vojske i golema materijalna sredstva. Nad -
moćnija osmanska vojska za ustavljena je kod
Sigeta. U hrvatsko-mađarsko-austrijskom siget-
skom taboru bilo je oko 2300 vojnika, a za vrije-
me opsade unutar grada zadržalo se 2000 kmeto-
va, zidara, tesara, žena i djece. Dvije vojske raspo-
lagale su podjednakim brojem topova: po šezde-
setak. Eventualni napad osmanske vojske na Beč
pod vodstvom sultana Sulejmana II. trebala je
zaustaviti vojska ugarsko-hrvatskoga kralja i nje-
mačkog cara Maksimilijana II. U kraljevskome voj-
nom taboru pokraj Đura (Győr) bilo je na okupu
40 000 vojnika, ali oni ne na puš taju tabor i ne
pružaju nikakvu pomoć opsjednutom Sigetu.
Ostali događaji u pjesmi odvijaju se kao i u stvar-
nosti. Postavlja se i pitanje tko je bio „nećak”
Zrinskog, o kome ima riječi u pjesmi? On je bio
svak Zrinskog, zvaše se Franjo Tahi (najviše poznat
po ugušivanju seljačke bune Matije Gupca 1573.),
koji se pri kraju zauzeća samoga grada uspio
obući u tursku haljinu te sakrivši se u vodi i šašu Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom
ispod visećeg mosta unutarnje tvrđe, uspio je u Čakovcu
pobjeći iz zauzetog Sigeta.
Nastavivši našu priču o zbivanjima pod Sigetom, navodimo da je sultan Sulejman u
svojoj 72. godini, 6. rujna, tijekom noći preminuo u svom šatoru. Veliki vezir Mehmed
Sokolović pred svojim vojnicima sultanovu smrt je zadržao u tajnosti te je u njegovo ime
7. rujna izdao vojnu zapovijed o početku novog juriša. Teške su borbe vođene sve do pod-
neva. U pjesmi opisani Mojsije, liječnik Židov, nije pogubljen, kako to pjesma kaže, nego
je balzamirao sultanovo tijelo koje je nakon bitke odvezeno u Beograd, potom dostavlje-
no u Carigrad, a njegove iznutrice pokopane su na mjestu današnjeg Turbeta (Turbék),
gdje mu je i šator stajao. Ovdje je poslije podignut sultanov turbe, a u samoj tvrđi je u
rekordnom vremenu izgrađena džamija (u 20. stoljeću pretvorena u muzej). Na mjestu
sultanova turbeta (porušen je tijekom 17. stoljeća) izgrađena je katolička crkva, najprije
od drveta, kamo hodočaste naši podravski Hrvati, nekoć i čakavski Hrvati iz Hajmaša
(Nagyhajmás) iz okolice Dombovara, Mađari i Nijemci, i to na blagdan Velike Gospe (15.
kolovoza). Zanimljiva je činjenica da su mrtvom sultanu Sulejmanu prije juriša žutim šafra-
nom zamazane ruke i on je iz svog šatora sjedeći „mahao” svojim jurišnicima, dabome, na
taj način da su njegovi dvorjani njegovu desnu ruku vezanim koncem pokretali, baš kao
da je živ...
Pjesmu priopćujemo u izvornom obliku, uz neke manje preinake, da ne bismo oteža-
vali ko munikaciju sa čitateljima, istovremeno zato da i tim kratkim prilogom pridonesemo
upoznavanju sigetskih događaja iz 1566. i njegovih hrvatskih i mađarskih junaka, na čelu
s hrvatskim Le onidom, Nikolom Zrin skim.

Hrvatski kalendar 2016 39