Page 51 - Kalendar_2010

dba od iznimne važnosti i zbog toga što se odnosi na obuku djece na materinjem
jeziku, tj. na hrvatskome.
Kroza stoljeća usporedno s time nemalu su ulogu imali Katolička crkva i učitelji
(„meštri”) u očuvanju hrvatskoga jezika u školi i liturgiji u Ugarskoj. Poglavito u
Gradišću valja istaći njezinu svakodnevnu skrb o duhovnom životu svojih vjernika i
u odgoju hrvatske djece.
Novo razdoblje objavljivanja početnica započinje s reformom školstva 1777.
godine. Zajedno s cjelokupnim uređenjem obrazovanja na svim razinama, i briga o
objavljivanju početnica prelazi u državne ruke. Tako je država dobila jedinstvene i
jednake udžbenike na cijelome svom području, bez obzira na etničke ili vjerske raz-
like. Ugarska dobiva novu početnicu iste (1777) godine, koju prema uzoru na austrij-
ske početnice Johanna Ignaza von Felbigera sastavlja Miklós Révai, donosi Zoran
Velagić.

* * *

Početnice hrvatskoga sjevera 18. stoljeća možemo podijeliti u dvije skupine. Prvoj
pripadaju početnice popraćene Kanizijevim katekizmom ili nekim drugim tekstom
nabožnog sadržaja, a drugoj „državne” početnice nastale nakon reforme školstva i
poznatog Ratio Educationisa iz 1777. godine. S obzirom na posebnost hrvatskih pri-
lika, u obzir moramo uzeti i narječje kojim je početnica pisana, posebice stoga što su
autori obiju tradicija, kao i u svim prethodnim slučajevima, mislili na regionalno
podrijetlo svojih učenika, iznosi Zoran Velagić.
Prve početnice koje su, između ostalog, zacijelo bile namijenjene i sjevernim
hrvatskim prostorima, tiskane su u Trnavi 1696. i 1697. godine, troškom kardinala
Leopolda Kolonića. Objavljene su i latiničkim i ćiriličkim pismom, a njima na hrvat-
skom sjeveru započinje tradicija početnica popraćenih katekizmom Petra Kanizija.
(Možemo samo pretpostaviti da su ove početnice bile rabljene i u hrvatskim škola-
ma u Gradišću pa i drugdje – opaska autora.) Iako ime prevoditelja nije navedeno,
Alojz Jembrih na osnovi suvremenih izvora dokazuje da se najvjerojatnije radi o
Ivanu Gabeliću. Sljedeće poznate početnice objavljuje Juraj Mulih. Listove sa slovi-
ma i slogovima dodaje već Pisaniczi duhovnoj (dva izdanja 1734. i jedno 1754), a
potom objavljuje još dvije početnice s katekizmima: kajkavsku Abeczeviczu dragem
mladem obadvojega szpola lyudem hasznovitu (1746) i štokavsku Abecevicu Slo-
vinsku (1748). Prva je nedavno otkrivena u knjižnici dubrovačkog učenjaka Ivana
Bizzara, a jedini poznati primjerak druge čuva budimpeštanska Országos Széchényi
Könyvtár. Obje početnice imaju istu strukturu, uključujući listove sa slovima, slo-
govima i riječima, katekizam, vježbenicu za posluživanje na misi te osnovne račun-
ske radnje, jednako tako i tablicu množenja. Sljedeću poznatu početnicu objavljuje
Matija Antun Reljković kao uvod u svoje Slavonske libarice iz 1761. godine. Napos-
ljetku Stjepan Adžić anonimno objavljuje Abekavicu Iliričku za ubaviestiti malanu

Hrvatski kalendar 51