Page 56 - Kalendar_2010

U ovom izdanju pozornost usredotočuje i na odgoj djece, stoga neće manjkati ni
tekstovi prigodni za dječju dob, npr. „Molitva malenoga djeteta” s ilustracijom (kod
prvog teksta bilo je novorođenče, a kod ovoga 4-5-godišnja djevojčica). Naravno,
time se dječji život ne zatvara, već dolaze godine puberteta kada na određeni način
valja djevojkama i mladićima objasniti i pojedinosti spolnog života, o čemu se u
patrijarhalnoj hrvatskoj obitelji nije govorilo. U toj prilici urednik ipak se snašao,
naime daje prikaz knjige Njezino proljeće. „Malo imade knjiga koje su pobudile toli-
ki interes, kao knjiga vrsne peštanske liječnice dr. Margarete Csaba, koja je izašla na
hrvatskom jeziku pod naslovom Njezino proljeće. I roditeljima i uzgojiteljicama je
danas, jasno, kako velike teškoće stavlja na njih uzgoj današnje omladine. Moderni
život bez vjere i bez Boga ne pozna i zabacuje svaku svetinju, pa je tako zabacio
upravo brutalnom bezobzirnošću i veliku i duboku tajnu postanka novog čovjeka,
djeteta. Ono, što su prije o bračnim stvarima saznavali mladići i djevojke, u osam-
naestoj godini, danas u jedanaestoj i nižim godinama. Zlo je to, što su mnogi katoli-
ci kraj tih pojava slijepi, i osvjeste se tek onda, kad je već kasno. Stoga nam je ko
gladnu komad kruha došla knjiga dr. Csabe, koja je prevedena na više evropskih jezi-
ka. Dr. Csaba je žena u zrelim godinama. Ima četrdeset i pet godina. Ono, čime
razbija glavu majka, kako će reći svojoj kćeri, ono, što muči uzgojitelje ženske omla-
dine, ono što muči mladu djevojku, da sazna, kako postaje ljudski život, da sazna što
o spolnom pitanju uopće o tom govori otvoreno, toplo, s vrlo mnogo takta i
ćudoredne finoće zrela žena, koja dnevno prima kao školski liječnik, mlade pacijent-
kinje – katolička liječnica dr. Margareta Csaba.” Urednik uz osvrt na pažnjevrijednu
knjigu donosi potrebne informacije: knjiga se dobiva: Naklada „Spes” Zagreb, Mar-
tičeva ul. 7.
Mnogo nam obećavaju i preostali prevedeni stihovi Sándora Petőfia, koje je bez
iznimke na hrvatski preveo Béla Horváth. Oni su ponajviše posvećeni rodoljublju,
što dolazi do izražaja i pod naslovom „Domoljubna pjesma”. No među stihovima
naći će se i poneka prigodničarskog karaktera, „Sokakom me cigan prati”, odnosno
i ova koja se i u današnje vrijeme pjeva „Iz daljine” (pod originalnim naslovom „Tá-
volból”, a čiji prvi stih počinje: „Kis lak áll a nagy Duna mentében”). Dapače, slo-
bodoljublje osobito dolazi do izražaja i u ovim stihovima „Kada padnu robu...”,
„Sveti grob” (Pjesnik misli na Ferenca Rákóczia, koji je umro u Rodoštou, u Turskoj,
u progonstvu.), naime imajmo u vidu da su tada u Mađarskoj stacionirane sovjetske
trupe, pa nam urednikova poruka postaje sasvim jasna, njegov i pjesnikov bunt pro-
tiv nepravde, stranog ugnjetavanja bit će na taj način usađen i u naše Hrvate, dalo bi
se reći mađarsko domoljublje i hrvatsko rodoljublje. Ovo potonje kroz tekst i stihove
hrvatskog pjesnika Branka Klarića. No i ostale pjesme zaslužuju pozornost čitatelja:
„Kako za srećom hrle...”, „Mrtvačka se čuje pjesma”, „Cigani”, „Kao oluja leti”,
„Na smrt djeteta” i „Promišljanje čednog čovjeka”. Zbog ograničena prostora navo-
dit ćemo najkraći prevedeni Petőfiev stih:

56 Hrvatski kalendar