Page 57 - Kalendar_2010

Tuga što je?

Tuga što je? Silno more.
A radost što li je?
U tomu je moru – biser,
I dok ga donesem gore,
Gle, već se razbije.

Osim navedenih pjesama naći će se i pjesma Branka Klarića (1912–1945), stradalni-
ka križnog puta, pjesnika visoke kvalitete, izrazito kristovskoga pjesnika. Stihovi
„Srce blago, srce milo”, kao i „Život” i „Marija, Majko moja”, donose se bez navo-
da imena autora, ali su one zasigurno Klarićeve.
Urednik Bošnjak tako je spojio kršćanske krajeve, unio u svoje izdanje najviša
dostignuća ove vrste hrvatskoga pjesništva, istodobno on je prvi koji je na svojevrstan
način rehabilitirao pjesnika Branka Klarića, koji je u Hrvatskoj dugi niz godina bio
prešućivan, marginaliziran i potpuno izvan kritičke recepcije. Zahvaljujući Klariću,
Kristov povratak na pjesničko obzorje postao je prihvatljivim. Vjerojatno u kalen-
daru tiskani stihovi su iz opusa Branka Klarića.
Međutim da su nastala nova vremena, o tomu ima očitih naznaka i u naslovima
ponuđenih priloga: „Euharistični Isus prvi put na aeroplanu” „Blagoslov za blago-
slov”, „Srce Isusovo, mir i pomirenje naše”, „Biserje Sv. Terezije od Maloga Isusa”,
„Savršeno pokajanje”, „Otrov u kućama”. Na kraju podebljanim slovima: „Samo
katoličke novine i knjige kupi, čitaj i daj drugim prijateljima!”, što je iz današnje per-
spektive u neku ruku nadiđeno, ali je 1947. godine politička situacija u Mađarskoj
bila dokraja izoštrena, naime nadalo se da će pobijediti demokratske stranke, ali je
uslijedila brutalna i nepoštedna komunistička strahovlada i zatiranje katoličanstva.
Velečasnom Miši Bošnjaku nije promaklo da hrvatski živalj na selu mora i sâm
prosvjećivati i podučavati, stoga će se naći i prilog „Boje crkvenoga ruha”. Dabome,
trebao je svojim vjernicima objasniti uporabu i namjenu raznih boja u liturgiji.
Odnosno išlo se i za tumačenjem ljudskog tijela u uratku „Organi za disanje”.
Uzgred budi rečeno, kako sam doznao od njegovih bivših učenika u Semartinu, on
je najprije učio za liječnika, a poslije za teologa, zato mu nisu bile nepoznate i takve
pojedinosti te je s razlogom predstavio i skrenuo pozornost svojih čitatelja i na
knjigu dr. Margarete Csaba.
Njegovi bivši mještani i u današnje dane pomno čuvaju ovo skromno i brižno ure-
đeno izdanje, tiskano na 70 stranica.
Na kraju kalendara donose se poslovice, koje će dobro doći našim čitateljima da
ih u danoj prigodi primijene, te da se njima služe i učitelji u podučavanju hrvatske
djece kojoj je posvetio tople i iskrene riječi i naš zaslužni hrvatski svećenik Mišo
Bošnjak.
* * *

Hrvatski kalendar 57