Page 107 - Kalendar_2016

33-tol-108_Layout 1 2015.11.02. 13:06 Page 103

Hrvatskoj, tj. Jugoslaviji. Ljudi s jedne i druge strane rijeke Mure nisu se previše obazirali
na te promjene ako im je bilo dopušteno slobodno kretanje, mnogi iz Međimurja imali su
posjede s lijeve strane Mure. Ljudi su se i međusobno sklapali brak, kupovali zemljišta. Još
i kada je na Muri povučena državna granica, mnogi su iz donjomeđimurskih naselja obra-
đivali vinograde u Mađarskoj, npr. na Legradskoj gori blizu Tiloša, blizu Belezne, Letinje,
Ratke, Semeninca. Prometovala je skela na Muri kod Kotoribe i Mlinaraca, prelazilo se
preko postojećeg mosta, no sve je to prekinuto 1948. g. nakon osnivanja Informbiroa
1947. godine, kada je donesena rezolucija o stanju Komunističke partije Jugoslavije, u
kojoj je odbijanje jugoslavenskog vodstva da se podredi sovjetskoj politici označeno kao
izdajničko i protusovjetsko. Tada je na Muri, a i na Dravi sazdana čvrsta granica prema
sovjetskom bloku. Još i naraštaji srednje dobi sjećaju se na ograničavanja prelaska grani-
ce, pa čak i u susjedna pogranična naselja. Zbog takvog ograničavanja oslabjele su preko-
granične rodbinske veze, prijateljstva, tako i poslovne veze. Međimurci morali su ostaviti
svoja zemljišta u Pomurju i više nisu imali mogućnosti da ih obrađuju. Često su govorili
kako su voljeli dolaziti na ovu stranu. Prošlo je nekoliko desetljeća kada su počela slabjeti
ograničenja, postupno su oslabjele granice. Pošto je pala Željezna zavjesa, državne su gra-
nice postale sve otvorenije, a ulaskom Mađarske i Hrvatske u Europsku uniju omogućeno
je gotovo slobodno kretanje. Mnogi su Međimurci smatrali da je došla prilika da ponovno
dođu do svojih posjeda, makar moraju za njih i platiti. Prije nekoliko godina su već poče-
li kupovati vinograde, ali to je u potpunosti legalizirano od prošle godine, od kojeg vre-
mena i mađarski zakon dopuštava državljanima Europske unije da kupuju zemljište u
Mađarskoj. Nakon toga je odlučio i Ivan Gudlin rodom iz međimurskoga Goričana da kupi
tri parcele vinograda na mađarskoj strani Mure, na Julijanskoj gori blizu grada Letinje.
Želio je imati svoj vinograd tamo gdje mu je imao djed. Gospodin Gudlin živi u Prelogu i
već 35 godina redovito dolazi u Mađarsku. Dok je bio mlad, radi zabava, a danas radi svo-
jih prijatelja i radi svojih vinograda.
– Kada smo bili mlađi, dolazili smo na zabavu, u nedjelju popodne se vozili po
Mađarskoj, bilo je uz cestu puno šuma, i to mi je jako lijepo. Zala je prekrasna, vrlo je lije-
pa priroda, ima brežuljaka, i to je meni vrlo lijepo. Međimurje je ravnica, pogotovo donji
dio, stoga tamo ne možemo uzgajati vinovu lozu. Kako mi je rodno mjesto Goričan, ondje
imam zemlje koje obrađujem, naime bavim se poljoprivredom. Začas skoknem u
Julijansku goru i napravim sve što treba. Složio sam vinograd da mogu strojno obrađiva-
ti, može i mali traktor ići, olakšao sam sebi posao. – kaže gospodin Ivan Gudlin dok mi s
terase klijeti (podrum) pokazuje prekrasan pogled na Međimurje. On je prvo kupio
nekretninu s 1800 metara četvornih s podrumom u koji je uvedena voda i struja, zapravo
su omogućeni svi uvjeti za stanovanje. Zatim je kupio još dva vinograda, također na tom
brežuljku, gdje je posadio čak novu lozu, neku novu sortu, koju mu je preporučio prijatelj
iz Bečehela. To je sorta kaber od tokajca. Osim te sorte ima još stare sorte, sivi pinot, sau-
vignon, traminac, chardonnay. Lani je uspio prodati tisuću litara vina u Hrvatskoj. Kaže da
su ondje mađarska vina tražena, samo treba pripaziti na kakvoću. Mora biti sve čisto prili-
kom tretiranja vina, a za to je osnovni uvjet uvedena voda, bez toga se ne može jamčiti
potpuna čistoća. Osim nostalgije za djedovom imovinom, gospodin Gudlin je kupio par-
cele i zbog toga što su nekretnine jeftinije nego u Hrvatskoj. Pedesetak hrvatskih držav-
ljana učinilo je isto to na Julijanskom brdu, a neki su kupili i kod Bečehela, pa i u
Kamanovim goricama kod Sumartona. Procedura nije presložena, treba povjeriti bilježni-

Hrvatski kalendar 2016 103