Page 111 - Kalendar_2016

33-tol-108_Layout 1 2015.11.02. 13:06 Page 107

unionista sudjelovao u utanačenju
Hrvatsko-ugarske nagodbe, 1876.
godine nagrađen je lisnicom hrvat-
skoga ministra u budimpeštanskoj
vladi, te je taj položaj zadržao sve do
svoje smrti, 1889.
A kako su Bedekovići stigli u naš
Sumarton? Mnogo se ne zna o
tome, jedini pouzdani izvor nam je
bivša ravnateljica kaniškog muzeja
Edit Kerecsényi koja je 1982. godine
pod naslovom „Povijest i materijalna
Vila Bedeković u Varaždinu
kultura pomurskih Hrvata” izdala
svoju knjigu i na hrvatskom jeziku (u prijevodu Marina Mandića). U njoj tvrdi da je selo
1747. godine dospjelo u ruke obitelji Bedeković, a poslije postalo vlasništvom nasljedni-
ka ženske grane te familije. Utemeljitelj je ovdašnjeg imanja Baltazar Bedeković, visoki
hrvatski politički dužnosnik iz 18. stoljeća. Obnašao je dužnost banovca (podbana) od 21.
svibnja 1739. do početka 1743. godine. Član je stare hrvatske plemićke obitelji Komorskih.
Otac je isuso vač kog filozofa Kazimira. Baltazar je bio podžupan Varaždinske županije,
podban i protonotar Kraljevine. Oženivši se Helenom Rozalijom Somogy, stekao je imanja
Jalžabet (u blizini Varaždina), Gotalovec, Granje i dr. Njih dvoje u paru podigli su u
Jalžabetu dvorac, a na obližnjemu majuru Štefancu kuriju. U crkvi Majke Božje Snježne u
Belcu podignuli su glavni oltar (1743.), o čemu svjedoče natpis i grbovi njihovih obitelji na
oltaru. Baltazarov brat Melhior bio je ,,iudex nobilium Comitatus Zala diensis et processus
Insulae Muraköz“ (1730.), a drugi sin Antun (umro 1758.) ,,conferentiarum regni secreta-
rius“.
Naselje Jalžabet još i danas krasi skladni jednokatni barokni dvorac koji je 1744. godi-
ne podigla Helena Rosalia Somogy-Bedeković, zajedno sa svojim suprugom Baltazarom
Bedekovićem. Nasreću, taj dvorac nije doživio sudbinu većine plemićkih dobara u
Hrvatskoj – od potpunog uništenja i propadanja spasila ga je odluka tadašnjih vlasti da se
prilagodi za potrebe doma za starije i ne moćne.
Kada i kako je Baltazar (Boldizsár na mađarskome) stigao u Sumarton? Tako da je
nakon smrti prijašnjeg zemljoposjednika Nikole Budora 1747. obitelj Bedeković otkupila
njegovu imovinu. Boldizsár potječe s južnih slavonskih krajeva, odakle je sa sobom donio
nekoliko svojih pouzdanih ljudi. Zanimljivo je da za vrijeme njihova dolaska među popi-
sanih 76 sumartonskih starješina šest obitelji se prezivalo Premec, četiri Hederić, odnosno
Kuzma i tri Mihović. Njih, naravno, i danas ima u selu i okolici. Užem osoblju dvorca pripa-
da dvadesetak duša, koje hvalevrijedno posluju. Naprimjer, samo od kukuruza godišnje
proizvodu 150 požunskih mjerica. (Jedno mjerica iznosi 62,53 litara.) Od 1864. potomci
Bedekovići u selu imaju čak i ciglanu, kojom upravljaju barun Kušević i njegova supruga
Natalija, te su tako položili temelj mjesne industrije, točnije obrtništva. Od 1897. sve ima-
nje pripada barunici Juliji Kušević.
Pišemo 1912. kada se Bedekovićev potomak vraća u Varaždin pa dio svojih sumarton-
skih posjeda dijeli na parcele. Seljaci, gladni zemljišta, udružili su se i otkupili komadiće po
nekoliko katastarskih jutara, što su skupa obrađivali. Drugi (veći) dio Bedekovićevih posje-

Hrvatski kalendar 2016 107