Page 14 - Grobja_i_grobovi

21
je imalo crkvu piše Marija M. Kozar. Zbog zaraznih bolesti, zbog kuge
ali i zbog nedovoljnog prostora neposredno pored crkve u XVII. stoljeću
u Mađarskoj zabranili su pokop u blizini crkve, no unatoč tomu i danas
postoje groblja u neposrednoj blizini crkve mada se taj običaj, ta praksa ne
primjenjuje više. 22
Grobovi, nadgrobni spomenici i groblja Šokaca u Baranji i Bačkoj sastav-
ni su dio hrvatske i bosanske kulture te mađarske i europske kršćanske kul-
ture. Općenito rečeno kultura smrti te i druge kulture Šokaca relevantan su
čimbenik bosanske, hrvatske, mađarske i europske kulture. Šokački Hrvati
poput nekih drugih entiteta religiozni su, religija prije svega pojedincu i sa-
moj zajednici daje snagu i nadu za život, i nadu za uspjeh u drugom svijetu.
Njena mističnost omogućava pojedincu i zajednici da prebrodi teškoće i
tragedije. Krajnja religijska mističnost vezana je za čovjekovu smrt. Smrt je
ustvari pitanje života, čovjekovog postojanja, rada, egzistiranja, sreće i ne-
sreće. Ta činjenica je moćna vrlina religije i njene nadmoći nad čovjekovom
23
krhkošću i bespomoćnosti. Religija daje čovjeku snagu, nadu, samopouz-
danje i osjećanje značenja. Doprinosi njegovoj integraciji u socijalni sustav
i zajednicu te i u svijet koji je malo poznat ikome osim Boga.

21 M. Kozár Mária, Vasi szlovén temetők, Vasi Szemle, Szombathely, 1990/3.
22 Zakon koji je regulirao zabranu odnosno premještanje grobova prihvaćen je 1876. g.
pod brojem XIV.
23 Opširnije vidjeti, E. Zgodić, isto, str. 283.
12