Page 18 - Grobja_i_grobovi

Globalan svijet i globalna zajednica, odnosno globalne zajednice, kod
entiteta s višestrukim identitetom nemaju takav značaj, ulogu i funkciju
kao što imajulokalnezajednice. Ne radi se o negiranju globalne zajednice
niti je riječ o nestanku identiteta s osjećajem pripadnosti zajednici, kako
je to Norvežanin Frederik Barth 1969. g. rekao u zborniku „Ethnic Groups
and Boundaries”, već se jednostavno radi o tome da lokalne zajednice, a
tako i Šokci, u pristupu identitetu kao svom relevant nom temelju, određu-
ju lokalnu kulturu, lokalni jezik, lokalni identitet, vrednote i norme datog
subetniciteta.
Šokci, a i ostale subetničke zajednice, svjesni su toga da njihov opstanak
ne ovisi isključivo o njima samima. Neka sociološka istraživanja pokazuju
da u svezi s tim ne mogu baš računati na globalnu zajednicu, odnosno na
političku elitu istih. Globalna zajednica važan je kulturni i politički čim-
benik, ali interes te zajednice i elite istih je homogenizacija i centralizacija
što ne ide u korist općoj demokratizaciji i sačuvanju lokalnih zajednica,
temelja globalnih društava.
Manjinska društva u Mađarskoj poslije 1994. g., nakon prvih slobodnih i
demokratskih manjinskih izbora, počela su graditi svoja samoupravna tijela,
ustanove političke vlasti. Ta struktura značajno je utjecala na opću demokra-
tizaciju narodnosti, istovremeno, centralizacijski etos tog sustava kod nekih
manjina, tako i kod Hrvata u Mađarskoj, negativno je utjecao na lokalne za-
32
jednice. Društveni prostor kako to Bourdieau kaže, postao je ograničen za
Šokce i neke druge subetnicitetete.
Šokci točno znaju tko su, što su, kamo pripadaju, odakle potječu. Kao i
neki drugi subetniciteti i neke druge narodnosti, Šokci su u nezavidnom
položaju. Budućnost hrvatske zajednice u Mađarskoj prvobitno ovisi o bu-
dućnosti subetniciteta. Hoće li od virtualne zajednice Hrvata u Mađarskoj
postati funkcionalna zajednica, odredit će sudbinu više desetaka tisuća lju-
di hrvatskog podrijetla i katoličke vjere u Mađarskoj. Šokci, kao i drugi
subetniciteti, izuzetno su svjesni, ponosni i dobri ljudi. Čuvali su se sto-

32 Francuski sociolog Pierre Bourdieau o problemtici prostora više puta govori u svojim
djelima, zapravo prostor kao specifična dimenzija za njega je ključni element u istraživanju

i analizi podjednako. Opširnije govori o tome u djelu pod naslovom: Genese et structure du
champ religieux-Nastanak i struktura religisjkih prostora, Revue Francaise de Sociologie,
Paris, 1971/3.
16