Page 23 - Grobja_i_grobovi

Temeljem etnoloških, geografskih, socioloških i nekih drugih pokazatelja
u Baranji i Bačkoj, Šokce možemo strukturirati u četiri veće i nekoliko ma-
36
njih grupa. Najbrojniji su uvijek bili Šokci iz Mohača i Šokci iz Santova.
Njih slijede seoski Šokci, naseljeni uzduž puta između Pečuha i Mohača i
u bližoj okolici. Treća skupina živi u donjem dijelu Podravine, blizu Drave.
Radi toga ih dijelimo na mohačke ili gradske, odnosno urbane, seoske i po-
dravske Šokce i santovačke Šokce. Zapravo, u sociološkom smislu nema ve-
likih razlika u načinu života između Šokaca u Podravini i Šokaca uzduž ceste
između Pečuha i Mohača, odnosno Šokaca iz Santova ili Muvača – kako to
već Šokci znadu kazati. Veća je razlika, međutim, u načinu života i gospoda-
renju između seoskih i gradskih Šokaca. Većina sela seoskih Šokaca nalaze
se blizu potoka u dolini ili na brežuljcima. Njihova polja malih površina
također su na brežuljcima. Šokcima naseljenim u Mohaču blizina Dunava i
ravne površine polja pružaju vrlo povoljne mogućnosti za život. Naselja po-
dravskih Šokaca i njihova polja okružena su močvarom koju napaja Drava
što je ograničavalo način njihovog gospodarstva. Bačvanski Šokci ili Šokci
iz Santova žive na područjima preko Dunava, zemljište je relativno povoljno
za gospodarenje. Poljoprivredne površine tih sela zavisne su od prirodnih
okolnosti koje određuju različitost u načinu gospodarenja i napretka koji
se mogao postići samo napornim vrednijim radom. Te prilike važe i danas,
37
opstati se može na tim područjima samo mukotrpnim radom.
Šokci prvih desetljeća po naseljavanju bili su zauzeti brigama gdje se na-
staniti, tražeći svojim obiteljima povoljna staništa, tražeći neku vrstu inte-
gracije u gospodarski i društveni život. Namjeru njihova ostanka na iza-
branom mjestu otežava Rakoczijeva buna 1704. godine, sileći ih na stalno
seljenje. Između godina 1704. i 1711. često moraju tražiti mirno i sigurno
mjesto. Uslijed stalnih pustošenja Kuruca i Srba, ta su kretanja i migracije
bile stalne i relativno velike. Njihov opstanak prvenstveno možemo pratiti
povratkom nekih obitelji u bivša naselja, kada s njima dolaze i novi dose-
ljenici tražeći povoljno prebivalište. Zemljoposjednici su ih i sami ohra-

36 Ta podjela Šokaca ne nosi u sebi nikakve vrednote i norme, niti je riječ o važnim ili
manje važnim grupama, radi se manje-više o nekim strukturalno- geografskim i statističkim
pokazateljima.
37 O gospodarskom životu Šokaca detaljnije vidjeti, Đ. Šarošac – I. Đurok isto. str. 106-136.,
201-219.
21