Page 24 - Grobja_i_grobovi

brivali za stalni ostanak na izabranom mjestu, nastojeći prekinuti seljenje
i migracije nudeći porezne povlastice kako bi smanjili oskudicu u radnoj
snazi. 1730-ih godina kuga je desetkovala stanovništvo radi čega nije bilo
njegovog očekivanog prirasta. Stanje se tek 1750-ih godina donekle popra-
vilo. Tih je godina Bečkom dvoru bio potreban svaki kmetski novac. Poslije
1730-ih godina pokrenuto je brojnije naseljavanje njemačkog stanovništva
u namjeri zaustavljanja stalnog preseljavanja i udomaćivanja već postoje-
ćih porodica. Također, rukovodstvo županije upotrebljavalo je sva sredstva
kako bi kmetove vezalo uz naselje kažnjavajući neposlušne šibanjem, kla-
dama, zatvorom i vješalama.
Kao ni drugi entiteti ili druge lokalne zajednice, unatoč zajedničkim ko-
rijenima, ni Šokci nisu homogeni, sastoje se od više povijesnih i socioloških
slojeva, tj. struktura tog subetniciteta pokazuje na višeslojnost te zajedni-
38
ce. Nekadašnji bivši stariji panon – slavenski sloj nema veze s naseljenim
Šokcima, iako postoji veliki broj naselja slavenskog korijena. Nije teško
zamisliti kako su preko 4–5 stoljeća slavenske skupine, stvarajući „otoke”,
mogle sačuvati svoj jezik i identitet. György Györff y je s pravom rekao:
39
„Što se tiče etničkih odnosa, do kraja vladanja Arpadovića i nadalje naj-
važniju ulogu imaju Slaveni.” Zbog objektivnosti moramo reći da su, osim
40
Slavena, u tim područjima u to vrijeme živjeli i drugi narodi: Avari, Židovi
te neki drugi narodi i subetniciteti istih.
Poslije utemeljenja Mađarske, Mađari su na teritorijma današnjih južnih
županija tako u Baranji i Bačkoj zatekli panon-slavensko kršćanstvo i neke
druge manjine čiji opstanak potvrđuju bezbrojni zemljopisni nazivi i pove-
lje. Naseljena imena svjedoče i o tome da su Mađari, osim osnivanja svojih
sela, nastanili i slavenska naselja, što je trajalo oko tri stoljeća. O stvarnosti
uzajamnog života najbolje svjedoči veći broj slavenskih riječi. Bez toga, riječi
takvih korijena ne bi mogle pustiti duboko svoje žile u mađarskom jeziku.

38 Gyurok János, A magyarországi horvátok, Szociológia, demográfiai, történeti jellemzők

a népszámlálások alapján 1910–1990. Gálos Nyomdász Kft., Pécs, 1988. str. 32-40.

39 Pozivajući se na E. Fromma J. Grbić u svezi identiteta tvrdi da osjećaj identiteta je indivi-
dualan, ali podrazumijeva osjećaj pripadnosti kolektivu. Detaljnije vidjeti, Jadranka Grbić,
Identite, jezik i razvoj, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 1994. str. 23.

40 Györffy György, Magyarország népessége a honfoglalástól a XIV. század közepéig,

Magyarország történeti demográfiája, Budapest. 1963. str. 36-42.
22