Page 29 - Grobja_i_grobovi

O IMENU ŠOKAC

Prema našim spoznajam za hrvatsko stanovništvo nekih sela od l606. g. ko-
riste naziv Šokac, kada se sultanu Ahmedu i budimskom paši u poslanom
pismu žale bosanski Šokci i kaniški Mađari. Potpuni sadržaj pisma sve do
danas ostao je nepoznat. Zapravo, možemo kazati da je to pismo, odnosno
ferman, objavljen nakon toga te je jedan je od prvih dokumenata koji tak-
sativno navodi ime Šokac.
O imenu Šokac pisali su mnogi, pokušavajući dati objašnjenje o nazivu
tog hrvatskog subetniciteta podrijetlom iz Bosne. U stvaranju identiteta
Šokaca kršćanstvo, katolicizam, pripadanje hrvatskom korpusu i bosansko
podrijetlo iznimno su važni čimbenici. Šokci, poput drugih subetnicite-
ta, ponosan su narod, ponosni su na svoje ime i identificiraju se upravo

s tim nazivom. Matija P. Katančić piše o ilirsko-panonskom porijeklu Šo-
kaca, naziv Šokac doveo je u vezu s planinom Succus koja je nekada dijelila
Tračane od Ilira. Bosanski franjevac Ivan Frano Jukić 1851. g. u svom djelu
„Zemljopis i poviestnica Bosne” kaže da: „porijeklo Šokac treba tražiti u
procesu odumiranja ilirskog plemena”. Fredo Filipović u raspravi iz 1866.
g. pod naslovom „Prasjedioci Slavonije” piše o Sukcima. Šokce spominju i
turski defteri u 17. stoljeću, tako se i u fermanu sultana Ahmeda I. govori

o Šokcima. Kako Vladimir Rem u svojoj knjizi „Tko su Šokci” piše: „Turci
upotrebljavaju naziv Šokci ne samo za katolike u Bosni nego i za starosje-
dilačko hrvatsko pučanstvo Zahumlja (ili Huma kako se sve do sredine 15.
stoljeća zvala Hercegovina koja je današnje ime stekla po hercegu Stjepanu
Vukčiću, pa je u opticaju prvotno bio naziv Hercegova zemlja)”. 48
Neki tvrde da se naziv Šokac razvio od talijanske riječi sciocco (sulud),
neki misle da je naziv Šokac povezan s riječima skok ili uskok. Fredo Ši-
šić tvrdi da riječ Šokac treba tražiti tamo gdje su vladali Osmanlije, a u
narodnom predanju, po Vladimiru Remu, popularan je izvod: „Šaka-Ša-

48 Vladimir Rem, isto. str. 38.
27