Page 30 - Grobja_i_grobovi
P. 30

kac-Šokac, dakle onaj koji se krsti šakom, a ne s tri prsta, kao pripadnici
               pravoslavne vjeroispovijesti.”
                 Povjesničar Josip Bösendorfer u članku „Odakle ime Šokac” u časopisu
               Osječki zbornik 1948. g. piše sljedeće: „Iz historije znamo da je u srednjo-
               vjekovnoj Bosni, južno od Save, Bela IV. organizirao pograničnu oblast Soli
               (Salines), koja se potezala od Drine do Bosne i za kralja Matije Korvina
               postala banovina. Ova je oblast naseljena katolicima. Oblast Soli zvali su
               Mađari Soi-bánság, banovina Soli (hrvatski sol, mađarski só). Sam slani
               rudnik zvali su Mađari Só-kút. Kada su ispred turske invazije ondašnji ka-
               tolici stali bježati na sjever, Mađari su te izbjeglice, prema kraju iz kojega su
               došli, zvali soiember, ljudi iz oblasti Soli, a naši opet, identifi cirajući mjesto
               Sókút (Sokut) s obvlasti Šo (So), prozvali Šokutac, odakle je nastao Šokac”.
                 Osim gore navedenih, postoji još niz tumačenja za naziv Šokac. Antun
               Kanižilić u 18. stoljeću govori o mađarskoj povezanosti tog naziva, Dioni-
               zije Švagelj, pozivajući se na Nijemca Friedricha Klugea, kaže da su Šokci
               dobili ime po grupi od 60 vojnika, koliko je iznosila jedna stražarska četa
               na granici u doba Vojne Krajine. Pri tome navodi njemačku riječ Schok
               koja po njemu upućuje na porijeklo imena Šokac. Postoji još mnogo teorija
               o nazivu Šokac, no ne želimo niti smo u prilici nabrojiti sve te teorije izu-
               zev još jedne. Srpski znanstvenik, ideolog i političar Vuk Stefan Karadžić o
               Šokcima kaže sljedeće: „Srbi svakog čovjeka koji je rimske vjere, a govori
               našijem jezikom obično zovu Šokac.”
                                    49
                 Baranjski i bačvanski  Šokci koji govore ikavski (u Republici Hrvatskoj
               postoje naselja gdje Šokci govore ijekavski, odnosno ekavski) čiju su mi-
               graciju predvodili uglavnom franjevci, manje razmišljaju o tome što znači
               zapravo njihovo ime, ali su svjesni toga odakle potječu i kamo pripadaju.
               O tome slikovito piše i etnolog Jakša Ferkov, Šokac iz Vršende. 50











                 49  Živko Gorjanac, Hrvatski govor sela Santova, Bajapress, Baja, 2004.
                 50  Jakša Ferkov, Vršendski šokački Hrvati, Hrvatski kalendar, Croatica, Budimpešta. 2016.
                                               28
   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35