Page 35 - Grobja_i_grobovi

U Baranji, u 180 naselja, živjelo je 369 037 ljudi, a statistike temeljem
popisa pučanstva iz 2001. pokazuju da u svim gradskim i seoskim struk-
turama županije, u svih 180 naselja žive ljudi koji su se izjasnili da govore
hrvatski, koriste hrvatski jezik, po nacionalnosti su Hrvati ili im je ma-
terinji jezik hrvatski. U tom pogledu Baranja je jedinstvena u Republici
Mađarskoj.
U Bačkoj temeljem popisa pučanstva 1980. g. živjelo je 658 003 duša. Od
tih registriranih osoba tijkom cenzusa 2 783 njih su rekli da im je materinji
jezik hrvatski dok 1 566 njih su se izjasnili da su Hrvati. Kao i kod nekih
drugih popisa pučanstva i prilikom ovog cenzusa lokalni jezici, ili jezici
subetniciteta, odnosno lokalni identiteti nisu uvaženi glede opće brojča-
nosti kod nekih narodnosti tako nisu uzeti u obzir ni kod Hrvata u Bačkoj,
u Baranji te gotovo u svim drugim županijama gdje Hrvati žive. Na slije-
dećem cenzusu 1990. u Bačkoj temeljem materinjeg jezika registrirano je
1267 Hrvata dok 1 116 njih su priznali anketaru da pripadaju hrvatskome
korpusu. 55
Glede nekih relevantnih statističkih i demografskih podataka Šokaca
moramo imati dovoljno rezerve. Naime, ako usporedimo neke druge važne
sociološke karakteristike s podatcima o nacionalnoj pripadnosti i o mate-
rinjem jeziku, onda ćemo se suočiti s time da je broj Šokaca u naseljima
Baranje i Bačke naseljima veći od onog što pokazuje popis iz 2010.
Popisi pučanstva 2011. godine pokazuju porast narodnosti, porast u toj
kategoriji (tijekom popisa u svezi narodnosti rabile su se sljedeće kategorije:
narodnost, materinji jezik, uporaba jezika u obitelji i prijateljskom krugu,
kulturna veza), ali minimalan porast hrvatske narodnosti. Usporedivši po-
datke iz 2001. g. i 2011. g. u istoj kategoriji, u šokačkim naseljima u Baranji,
izuzev Vršende i Semartina, vidjet ćemo porast Šokaca. Slična je karakte-
ristika primjetna i u Santovu u Bačkoj. S tim želimo pozvati pozornost na
jačanje narodnosnog, hrvatskog, šokačkog identiteta. Promjenom društve-
no-političkih, društveno-ekonomskih i socio-društvenih prilika u ranijim
periodima u tradicionalno šokačkim naseljima Semartinu (Alsószentmár-

55 Izvor podataka o popisu je službeno izdanje Zavoda za statistiku Mađarske. Kao i kod
drugih podataka koristili smo brojke koje na stoje na raspolaganje temeljem poisa pučanstva.
Detaljnije vidjeti, 1990. évi népszámlálás. A nemzetiségi népesség száma egyes községekben
(1960–1990), KSH, Budapest. 1991. str. 11. 52-53.
33