Page 36 - Grobja_i_grobovi

ton) i Vršendi (Versend) postupno, ali jasno i vidljivo, došlo je do promje-
ne etničke strukture. U Semartinu je taj proces završen, Šokci su napustili
naselje ili su pomrli. U Vršendi dobna, spolna i neke druge demografske
karakteristike pokazuju sličnu tendenciju poput one u Semartinu. Pitanje
je samo vremena i Vršenda će potpuno promijeniti svoju etničku strukturu.
Šokci koji su u prilici napuštaju selo, starija generacija koja to nije u prili-
ci ili ne želi to činiti ostat će memento svoje prošlosti. Na mjesto Šokaca
u Semartinu i u Vršendi dolaze Romi, njihove demografske karakteristike
značajno se razlikuju od demografskih karakteristika Šokaca. Temeljem tih
karakteristika (dobno-spolna struktura, prosječna starost, indeks starosti,

koeficijent dobne ovisnosti itd.) perspektive ta dva entiteta u tim naseljima
jasno se mogu defi nirati.
Kao i na cenzusu 2001. g., najbrojnija narodnost u Mađarskoj i nadalje su
Romi s 315 583 pripadnika (temeljem demografskih i statističkih pokazate-
lja te procjene samih Roma pokazuje se da je taj broj znatno veći, može do-
stići čak 800 000 duša), što je u odnosu na broj iz tih popisa 154,3%. Sličan
je porast registriran i u Nijemaca, s 185 696 u odnosu na 2001. g. 154,4%
(prema procjenama Nijemaca taj broj je oko 250 000 osoba). Gledajući sve
narodnosti u Mađarskoj (Bugari, Cigani ili Romi, Grci, Hrvati, Poljaci, Ni-
jemci, Armenci, Rumunji, Rusini, Srbi, Slovaci, Slovenci, Ukrajinci) najma-
nji je ukupan porast, 4,1%, registriran kod Hrvata. Prema tim podatcima
pripadnici hrvatske manjine u Mađarskoj čine 0,26% sveukupnog stanov-
ništva (prema procjenama HDS-a, političke elite biranog tijela, u Mađar-
skoj živi oko 7 000 – 9 000 Hrvata). Najviše pripadnika Hrvata popisano je
u Pečuhu i Budimpešti, odnosno u županiji Baranji. U porastu narodnosti,
i kod Šokaca važnu ulogu imaju lokalne zajednice i lokalne samouprave, ali
prije svega radi se o funkcionalnom oživljenju same subetničke zajednice
i o jačanju lokalnog identiteta. Ne radi se o negiranju globalne zajednice,
niti je riječ o nestanku identiteta s osjećajem pripadnosti zajednici, već
se jednostavno radi o tome da lokalne zajednice, pa i Šokci, kao svoj rele-
vantni temelj u pristupu etnicitetu određuju lokalnu kulturu, lokalni jezik,
lokalni identitet, vrednote i norme datog subetniciteta. Šokačka subetnička
zajednica, naravno – i ostale lokalne zajed nisu svjesne su toga da njihov
opstanak ne ovisi isključivo o njima samima. Šokci, Bošnjaci, Bunjevci,
Raci i ostali subetniciteti točno znaju važnost globalnih zajednica, znaju da
pripadaju hrvatskom korpusu, znaju odakle potječu, da je globalna zajed-
34