Page 16 - Grobja_i_grobovi

Šokci potječu iz Bosne, pradomovina im je Bosna, ne ona iz sarajev-
27
28
sko-zeničke kotline iz 10. stoljeća, niti ona kralja Tvrtka I., već ona Osman-
lijska Bosna koja je obuhvaćala i Liku i prostirala se od Pakraca, pa uz de-
snu obalu Save, doŠapca i Novog Pazara. Šokci su živjeli kako to Tkalac
opisuje: „Nastanjeni su većkod Glamočkog pa se šire na Kupreško polje te
sjeverno do ušća Vrbasa u Savu. Na zapad se pružaju od desnog toka rijeke
Save i Starog Majdana do ušća Une u Savu. Naselja su od Kreševa u Fojnici,
Travnik, Lakvu, Zenica, Vareš papreko Olovana Tuzludo Save”. 29
Dakle, Šokciu Mađarskoj potječu iz Bosne i stoga su Bosanci, ali to ne
važi zas ve Šokce, posebno za Šokce u Slavoniji koji su, prema Vladimiru
Remu, starosjedilački elementi toga područja. Baranjski Šokci, poput Šo-
30
kaca u Bačkoj u selu Santovo, govore ikavski i to je jedna od karakteristika
šokačkog stanovništva.
Položaj Šokaca u Baranji i Bačkoj, koji većim dijelom žive u seoskim sre-
dinama, znatno se promijenio, tj. dosta pogoršao u zadnje vrijeme. Životne
prilikepostale su teške u tim naseljima, a i općenito, poglavito u ruralnim
sredinama. Osim toga, ta naselja i te zajednice ostale su bez svrsishodne
pomoći. Promjenu društvene strukture u Mađarskoj dobar dio narodnosti
dočekao je nepripremljeno. Zapravo, proizlazeći iz općeg statusa manji-
na krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošloga stoljeća
narodnosti u timdruštveno-političkim i gospodarskim promjenama nisu
odigrale nikakvu relevantnu ulogu.
Opća je sociološka teza da društva nisu statična, transformiraju se kroz
povijest, globalnu i lokalnu povijest podjednako. Hrvatske zajednice u Ma-

27 O imenu Bosna povijesničari te i drugi znanstvenici i danas vode raspravu. Lajos

Thalloczy, ili Ljudevit Taloci odnosno Ludwig von Thalloczy (1856–1916) mađarski povje-

sničar i rukovoditelj odjeljenja pri zajedničkom ministarstvu financije Austro-Ugarske u
Bosni i Hercegovini tvrdi da se korijeni imena Bosna nalaze u ilirskoj riječi bos, što ozna-
čava mjesto gdje se ispire so. Bosna bi po tome bila Slana zemlja gdje se ispirala so. O slanoj
zemlji poznati pisac i gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović pod naslovom Slana zemlja na-
pisao je roman povijesnog karaktera. Ta je knjiga 2017. g. pod naslovom Sós föld prevedena
na mađarski jezik i tiskana u Budimpešti u izdanju Croatice.
28 O značenju imena Bosna govori izdanje pod istim naslovom, urednik izdanja je Asja
Redžić, nakladnik: Općina Tuzla, Tuzla, 2009.
29 Citat preuzet iz knjige: Đuro Šarošac – Ivica Đurok, Baranjski Šokci-Šokci u Mađarskoj,
Croatica, Budimpešta. 2016. str. 191.
30 Vladimir Rem, isto. str. 40.
14