Page 12 - Grobja_i_grobovi
P. 12

U religiji, vjerovanju, razmišljanju i u svakodnevnom životu kod naroda
               Hindu, Maja i nekih drugih civilizacija vanjski svijet nije stvaran nego je
               iluzija, barem o tome svjedoče navike i norme tih kultura. Zapadnjačka kul-
               tura, tako i kultura, točnije kulture kršćana prilikom rituala pokopa obično
               govore o vrednotama, o pozitivnim stranama umrle osobe. Istočnjačke kul-
               ture i religije obično to ne čine jer vjeruju da duša nikada ne umire. 12
                  Kršćanstvo, hinduizam, judaizam i neke druge velike i male religije u tre-
               nucima smrti ponašaju se različito ali sakralnost je uvijek prisutna. O značaju
               i funkciji sakralnosti opširno govori Durkheim, Cassiren, Mauss, Lawson,
               McCauley i neki drugi znanstvenici. Sakralnost, sakralna komunikacija na-
               ravno prisutna je i kod Hrvata, kod šokačkog subetniciteta u Mađarskoj i u
               trenucima žalosti ali i onda kada se mole Bogu. Immanuel Kant  specijalno
                                                                      13
               gleda na molitvu, on misli da naše molitve ne služe izravno Bogu. Moral kao

               specifična dimenzija ima ključnu ulogu u odnosu Boga i čovjeka kod Kanta.
               O problematici sakralne komunikacije, o znanstvenim paradig-mama vje-
               re, religije i samoj komunikaciji piše u svojoj knjizi i autorica Irena Lovász. 14
                  Pozivajući se na Lewisa Mumforda etnolog Šandor Horvat kaže da ljud-
               sko biće poštuje svoje mrtvace te da svaki čovjek svjestan je neizbježnosti
               smrti.  Upravo zbog toga tijekom ljudskoga života čovjek oblikuje određe-
                     15
               ni odnos prema smrti. Taj odnos je različit i mijenja se tijekom povijesti,
               glavne su odrednice gled toga norme i vrednote date zajednice.
                  Mnoge kulture, ljudske rase geografsku lokaciju mjesto ukopa počeli su
               obilježavati različitim oblicima nadgrobnih spomenika. Ti su spomenici,
               sakralni objekti počeli graditi i postavljati još u starijem kamenom dobu,
               da bi se potom, od sredine kamenog doba počeli koristiti drveni kolci kao
               nadgrobni spomenici, a zatim ponovno kameni. Od toga vremena bilo je



                 12  Najvažnija misao i ključna rečenica prilkom ritualne ceremonije neposredno ispred lo-
               meče u naroda Hindu glasi: Kreni, kreni na put svojih predaka.
                 13  Immanuel Kant, A vallás a puszta ész határain belül és más írások, Budapest. 1980. str.
               340-344.
                 14  Autorica analizira, definira problematiku religije i komunikacije. Piše o uporabi jezika,

               o rizualima, o molitvi, o arhaičnim molitvama, o modelima sakralne komunikacije i o
               drugim stvarima. Detaljno vidjeti: Lovász Irén, Szakrális kommunikáció, Európai Folklór
               Intézet, Budapest. 2002.
                 15  Horváth Sándor, A négy végsőről – Halál és temetés egy nyugat-vasi településen, Vasi
               Szemle, Szombathely, 1990/3.
                                               10
   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16   17