Page 96 - Kalendar_2020

Običaji u Podravini

Poklade ili, kako ih u Podravini zovu, fa-
šenjak, po starim kršćanskim običajima,
traje od Sveta tri kralja (6. siječnja) do Pe-
pelnice ili Čiste srijede, koji je prvi dan
posta s kojim danom započinje korizma.
U to razdoblje, kada se nekada iz jakoga
zimskoga godišnjeg doba izašlo u prolje-
će, održavali su se razni pokladni običaji
diljem Europe. Iz tih običaja Hrvati u
Mađarskoj nimalo nisu izostali, nisu se
razlikovali, pogotovo za njih veže se jedan
istaknuti običaj poznat po svijetu, Bušar-
ski ophod u Mohaču, koje je prvo mađar-
sko kulturno dobro upisano 2009. godine
na UNESCO-ov popis nematerijalne
svjetske kulturne baštine. Osim svjetski
poznatoga hrvatskog Bušarskog ophoda, i
Podravci su imali svoje običaje za vrijeme
poklada. Podravci su za svaki dan u tjed-
nu pred početak poklada imali poseban
izraz, naziv: lakomi ponedeljak, glavobojni utorak, vrtićeva sreda, lakomac, plan-
tavi petak, mušićeva sobota i fašenjak.
U Križevcima na Sveta tri kralja svi su se ukućani umivali u dvorištu svetom
vodom, koju su vodu prije dan donijeli iz starinske crkve i ujutro u mjesnoj crkvi
dali posvetiti. Tu su vodu nalili u lavor u koji su još stavili crvenu jabuku i srebrni
novčić jer se vjerovalo da će od toga svi ukućani biti rumeni i zdravi cijele godine,
i da ne oskudijevaju ni u materijalnim dobrima. Pod lavor se stavljala „tuba“ (sje-
kira) od koje se očekivalo da ojača članove obitelji za vrijeme njihova života. Na-
kon umivanja u vodi, nije se smjelo obrisati lice, trebala se voda osušiti sama od
sebe, putem prirode.
U Starinu, u Martincima i u Lukovišću 2. veljače na Blaževo u crkvi je svećenik
obično na kraju svete mise držao paljenu svijeću ispred grla vjernika, čime je uz
blagoslov svetog Blaža obavljeno blagoslivljanje grla, jer se vjerovalo da tim obi-
čajem vjernici mogu otkloniti mogućnost bolesti grla.
Važnu su ulogu dobili zadnja tri dana u korizmi, jer se za te dane vežu mnoga
vjerovanja i običaji u cijeloj Podravini. U nedjelju, obično domaćice, pekle su
„pražene“ kolače (pokladnice su značajni kolači za taj dan u Podravini), a navečer
se održavalo veselje u mjesnoj krčmi na koji su bal došli svirači iz drugih naselja.
Sutradan, u ponedjeljak, djeca su se obukla u maškare i išla po selu od kuće do
kuće, tako su sebe i ukućane zabavljali. Trećeg dana, u utorak, obično se zaklao
pijevac, da bi toga dana svi u obitelji mogli jesti mesa. Pijetla su zaklali zato da bi
i nadalje gazda u kući bio muškarac Ako bi se slučajno zaklala kokoš, vjerovalo se
da će vlast u kući preuzeti žena. Žene su skuhale i juhu, koja je ostala i za sljedeće
jutro kada su žene u kući namazale stopala djece tom juhom devet puta jer se

96 2020 HRVATSKI KALENDAR