Page 50 - Kalendar_2017
P. 50

33-121_Layout 1  2016.11.04.  11:51  Page 48








                  zajam u novcu i tako mu pomogli da se preko Zagreba vrati u Ugarsku. Bela IV. nije zabo-
                  ravio žrtvu kojom su Zagrepčani pridonijeli da se kralj spasi, te je svojom Zlatnom bulom
                  od 16. studenoga 1242., na Gradecu (Greč), brdu iznad grada, utemeljio novi grad (Mons
                  Graecensis iuxta Zagrabiam) i dao mu status slobodnoga kraljevskoga grada. Ugarsko-
                  -hrvatski je kralj novim posjedima nagradio Šubiće i Frankopane, čime je dodatno ojačao
                  položaj ovih hrvatskih velikaša, iz čijih je redova često imenovao hrvatske i slavonske
                  banove.
                     Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu 1137. priključila se i Bosna, pa se kralj Bela II. Slijepi
                  1137. naziva „rex Ramae”, a kasnije će naziv Rama potisnuti ime Bosna, pa će od tada u kra-
                  ljevskom naslovu stajati „rex Bosnae”. Od 13. stoljeća ugarsko-hrvatskim kraljevima veliki
                  su problem činili bosanski patareni, jer su pape tražili da kraljevi osiguraju da Bosna bude
                  kršćanska, katolička država. Kraljevi su pak to isto tražili od bosanskih banova, pa je tako
                  ban Matej Ninoslav 1244. godine biskupu Posi darovao veću svotu novaca i posjede kako
                  bi u naselju Brdo (županija Vrhbosna) pokraj Sarajeva ustrojio stolni kaptol i dao sagradi-
                  ti prvostolnicu u čast svetog Petra. Poradi snaženja katoličke vjere u Bosni papa Inocent
                  IV. 29. ožujka 1248. godine dopustio je bosanskom banu korištenje „slavenskoga” jezika i
                  glagoljice kao pisma u crkvenoj liturgiji i korespondenciji. Međutim, krivovjerci su toliko
                  ojačali da su silom protjerali bosanskoga biskupa, koji se 1252. sklonio u Đakovo (tada
                  pod jurisdikcijom Pečuške biskupije), kamo je premješteno sjedište Vrhbosanske biskupi-
                  je. Tek je papa Koloman XIV., na zamolbu kraljice Marije Terezije, svojom bulom Universi
                  orbis Ecclesiis od 9. srpnja 1773. godine sjedinio bosansku biskupiju sa srijemskom (koja je
                  bila u sličnom položaju) pod nazivom Đakovačka biskupija. Odatle je đakovački biskup
                  (naslov mu je bio bosansko-srijemski biskup) upravljao svojom Crkvom sve do 1881. godi-
                  ne, kada je ustrojena sarajevska nadbiskupija.
                     Ugarsko-hrvatski kraljevi iz vladarske kuće Arpadovića vladali su do 1301., a od 1308.
                  na prijestolje su zasjeli Anžuvinci.
                                                                                 Ladislav Heka





























                    48                                             2017 Hrvatski kalendar
   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55