Page 46 - Kalendar_2017

33-121_Layout 1 2016.11.04. 11:51 Page 44

Prvi hrvatski kralj (rex Chroatorum) bio je Tomislav (910. – 928.) koji se 925. jamačno
okrunio, ali nije poznato ni mjesto krunidbe ni kruna kojom se krunidba dogodila. Tijekom
njegova vladanja novodoseljeni Mađari pokušali su zauzeti područje između Drave i Save,
ali je hrvatski vladar uspješno odbio napade, te je tada možebitno proširio svoju vlast sve
do Drave, o čemu, međutim, ne postoje vjerodostojni dokazi. Na njegovu molbu papa
Ivan X. 925. sazvao je crkveni sabor u Splitu na kojemu je odlučeno da se vlast splitskoga
nadbiskupa ima proširiti na područje cijele Hrvatske. Jedan od najvećih hrvatskih kraljeva
bio je Petar Krešimir IV. (1058. – 1075.), koji je uz pristanak Bizanta svojoj državi priključio
dalmatinske gradove i otoke. Petar Krešimir IV. rabio je naslov „rex Dalmatiae et Croatiae”
i za razliku od svojih prethodnika nije samo nominalno upravljao tematom Dalmacijom,
nego ju je ujedinio u jedinstveni političko-upravni teritorij Hrvatske i Dalmacije.
Općeprihvaćeno je gledište u hrvatskoj historiografiji da je tijekom vladanja Petra
Krešimira IV. Hrvatska bila teritorijalno najveća, jer je kralj proširio granice na Dalmaciju,
Slavoniju i Bosnu. Ipak je njegova vlast nad Dalmacijom bila ograničena jer se Bizant nije
odrekao svoga suvereniteta nad njom, a Slavonijom (područjem između Drave i Save) u
to vrijeme samostalno je vladao ban Dmitar Zvonimir, koji je tu zemlju dobio od ugarskoga
kralja, a naslov bana nosio je već 1065. godine. Zvonimir je bio oženjen Jelenom (mađar-
ski Ilona), kćerju kralja Bele I. i starijom sestrom kralja Ladislava I. S obzirom da Petar
Krešimir IV. nije imao muških nasljednika (iza njega je ostala kći Neda), ali ni živuće braće,
to ga je poslije njegove smrti 1075. godine na prijestolju (iz do kraja neutvrđenih razloga)
naslijedio dotadašnji slavonski ban i hrvatski dux Dmitar Zvonimir (1075. – 1089.), s čijom
pojavom počinje tijesna veza između Hrvata i Mađara. Pravni naslov njegove krunidbe
nije počivao ni na primogenituri ni na senioratu, nego je on „izabrani“ hrvatski kralj.
Logično je pretpostaviti da je ovaj nasljednik Stjepana Svetoslavića i Hicele Orseolo uži-
vao potporu ugarske kraljevske kuće i bizantskih careva, te je u neku ruku bio nametnut
Petru Krešimiru IV. i Hrvatima isprva kao ban, a kasnije i kao potkralj. Vjerojatno je
Zvonimir uz potporu Arpadovića ponudio hrvatskomu kralju Slavoniju, a ovaj mu je zauz-
vrat dao naslov duxa i ostavio mu mogućnost da postane hrvatski kralj. Zvonimir je 1075.
poslao izaslanstvo papi Grguru VII. moleći ga da prizna njegovu državu. Rimski je papa u
jesen iste godine poslao u Hrvatsku svojega legata opata Gepizona i simbole kraljevske
vlasti: krunu, žezlo i mač, te papinsku zastavu. Opat Gepizon je u nedjelju, 8. listopada
1075., u crkvi svetoga Petra u Solinu okrunio Zvonimira za kralja Hrvatske i Dalmacije.
Dmitar Zvonimir prisegnuo je papi da će mu biti vjeran podanik, da će mu davati godišnji
dar u novcu (200 zlatnika), da će plaćati Crkvi desetinu itd. Priklanjanjem uz papu Grgura
VII. i pružanjem jamstva crkvenim interesima u Hrvatskoj Dmitar Zvonimir osigurao je
politički i obrambeni savez sa Svetom Stolicom, državnopravno priznanje Kraljevine
Hrvatske i Dalmacije (regnum Dalmatiae et Chroatiae) te njezin stabilan međunarodni
položaj. Hrvatski je kralj dao sagraditi trobrodnu baziliku u biskupiji kraj Knina, bogato je
darivao crkve i samostane, od kojih je darova najpoznatiji onaj dan samostanu svete
Lucije u Baški na otoku Krku, koji je ovjekovječila poznata Baščanska ploča. Zvonimir je uz
papinu pomoć osigurao državne granice te mir i blagostanje u zemlji, ali nije imao muško-
ga nasljednika (njegov sin Radovan umro je 1083. u dobi od 17 godina), pa je poslije nje-
gove smrti 1089. došlo do borbe za prijestolje jer Hrvati nisu prihvatili njegovu udovicu
kraljicu Jelenu za vladaricu, pa je ustoličen Stjepan II., sinovac kralja Petra Krešimira IV. i
negdašnji dux, posljednji iz roda Trpimirovića. Vladao je kratko vrijeme jer ga nakon 1090.

44 2017 Hrvatski kalendar