Page 45 - Kalendar_2017

33-121_Layout 1 2016.11.04. 11:51 Page 43

jurisdikcijom carigradskog patrijarha. Iz toga razdoblja postoje zabilješke o prvom poi-
mence poznatome hrvatskom kršćanskom knezu Višeslavu, koji je vladao oko 800. godine.
Tomu svjedoči i poznata Višeslavova krstionica na kojoj je zapisano da potječe „…sub tem-
pore Wisseclauo duci…”. Narečeni je knez vjerojatno stolovao u Ninu i priznavao franačku
vrhovnu vlast. Njegov je nasljednik bio knez Borna (810. – 821.), koji je nosio naslov „dux
Dalmatiae”, dok je istovremeno na području Panonske Hrvatske vladao Ljudevit Posavski.
On je 819. ustao protiv Franaka, a u slamanju njegova ustanka, na franačkoj je strani vje-
rojatno sudjelovao i sam Borna. Nakon Borne Dalmatinskom Hrvatskom vladao je njegov
bratić ili nećak Vladislav (821. – oko 835.), kojega je naslijedio knez Mislav (Moislav, oko
835. – 845.), a ovoga pak knez Trpimir (845. – 864.), utemeljitelj hrvatske vladarske kuće
Trpimirovića. On je doduše formalno priznavao vlast franačkoga kralja Lothara, ali je vla-
dao samostalno te se nazvao „Dux Chroatorum iuvatus munere divino”, odnosno „pomoću
Božjom knez Hrvata”. Njegova darovnica od 4. ožujka 852., kojom je splitskoj nadbiskupiji
darovao crkvu sv. Jurja u Putalju i još neke posjede, najstarija je sačuvana isprava hrvat-
skih vladara i prvi spomen imena Hrvat u povijesnim ispravama. U 1165 godina staroj
povelji Trpimir svoju zemlju naziva regnum Croatorum (Kraljevstvo Hrvata). Hrvatski knez
i utemeljitelj vladarske kuće Trpimirovića (vladali su do 1095.) pobijedio je 855. bugarsko-
ga vladara Borisa koji je iz nepoznata razloga napao njegovu zemlju. Ovaj rat svjedoči da
je tada Hrvatska neposredno graničila s Bugarskom negdje na području današnje sjeve-
roistočne Bosne. Dokaz tomu jest činjenica da su pape bugarskomu vladaru Borisu slali
svoje poklisare preko Hrvatske moleći knezove Domagoja (864. – 876.) i Zdeslava (879.) da
ih dadu otpratiti do Bugarske.
Trpimir je oko 864. u Ninu utemeljio biskupiju koja je bila izravno podvrgnuta papinoj
jurisdikciji i obuhvaćala svekoliko područje pod vlašću hrvatskoga vladara, a biskupi u
bizantskoj Dalmaciji ostali su pod vlašću carigradskog patrijarha. Iz Klisa vladajući Trpimir
umro je 864. godine. Me đu narodno priznanje neovisne hrvatske države vezuje se uz
kneza Branimira (879. – 892.), koji se pismom obratio papi Ivanu VIII. potvrđujući mu oda-
nost, na što je Sveti Otac 21. svibnja 879. blagoslovio Bra nimira, hrvatski narod i zemlju
gdje Hrvati žive. U to vrijeme
(od studenoga 879. do ožujka
880.) trajao je IV. carigradski
crkveni sabor na kojemu se
papa zauzeo da bude rasprav-
ljeno hrvatsko pitanje. To se do -
ista i dogodilo, te su sukladno
postignutom dogovoru cari-
gradski patrijarh i bizantski car
zadržali temat Dalmaciju, ali su
se odrekli prava na Hrvatsku,
koja je oko 880. postala neo -
visna država. Branimiru su
Mlečani plaćali porez (solitus
census), kako bi mogli slobod -
no ploviti istočnom obalom
Jadranskoga mora. Ferdinand Quiquerez: Krunidba kralja Zvonimira

2017 Hrvatski kalendar 43