Page 75 - Kalendar_2016

33-tol-108_Layout 1 2015.11.02. 13:05 Page 71

O vjerskom životu erčinskih Hrvata

Katolički Hrvati toga grada (Bošnjaci, Dalmatinci) doselili su se 1629. – 1630. godine pod
vodstvom bosanskih franjevaca. Nastanili su se na priobalnim brežuljcima rijeke
Dunava, u kućama nabijačama. Bavili su se zemljoradnjom, stočarstvom, vinogradar-
stvom i voćarstvom. U svakodnevicama, nakon posla oko kuće ili na poljima uvijek se
našlo vremena i za zabavu. Žene su pjevale, razgovarale na klupici ispred kuća, a muškar-
ci su navečer navraćali u hrvatske krčme, gdje su svirali tamburaši. Već tih godina (1638.)
naselje se navodi kao „Grad Velike Gospe“. Prema spisima, u to vrijeme to je imanje obite-
lji Szapáry, potom baruna Liliena, Eötvösa i Sine te do 1945. godine obitelji Wimpffen.
Erčinski Hrvati, koji sebe nazivaju Ilirima, 1650-ih započeli su izgradnjom prvobitne crkve.
Nakon drugog izbjegličkog vala 1698. na obali Dunava pod vodstvom svećenika
franjevač kog reda Marka Bulajića i prokuratora Petra Radonovića grade drugu crkvu,
darovatelji gradnje i graditelji bili su bački, budimski, erčinski i tukuljski Hrvati. Vjernici,
kada im se crkva činila pretijesnom, na najvećem brežuljku sagradili su novu crkvu.
Hodočasnu crkvu Velike Gospe u Erčinu dao je graditi između 1762. i 1767. grof Péter
Szapáry u kasno baroknome stilu u čast Velike Gospe. Crkva je blagoslovljena 1767. godi-
ne, a posvetio ju je 29. lipnja prvi stolnobiogradski biskup Ignác Nagy Sellyei. Misi se
isključivo na hrvatskome i latinskome jeziku, vjerskom obredu na materinskome jeziku
pridonijeli su i budimski franjevci od 1715. do 1762. godine. Njihova su imena uklesana u

Rukopisi i molitvenici, vlasništvo Timee Sili

Hrvatski kalendar 2016 71