Page 71 - Kalendar_2016

33-tol-108_Layout 1 2015.11.02. 13:05 Page 67

„Raci” stoku otjerali, ali ljudskih žrtava nije
bilo. U 1711. godini selo je imalo 26 šokač -
kih starješina, dva želira i 37 djece. Imali su
22 posjeda, a broj stoke u toj godini je: 33
vola, 38 krava i teladi, četiri konja i pet svi-
nja. Porez iznosi 55 ft. Daju tegleće robote
44 dana i ručne robote 88 dana, čija je vri-
jednost 274 ft. Od vinograda obrađuju 80
motika, veći dio nije obrađen. Površna ora-
nica iznosi 1720 jutara, 305 kubula, krčevi-
na 2 kubula, livade 23,5 kosa, vinograd 60,5
motika. Ima 20kmetova, 4 želira. S braćom
stanuju 5 osoba, od 33 poreznika 29 su
Šokci, 3 Mađari i samo jedan Nijemac, ali 22
godine poslije, 1733. g., već 16 njemačkih
obitelji zauzima napuštena zemljišta.
O doselidbi i odselidbi nekih obitelji
svjedoči popis iz 1752. godine, kada se
Vršenda službeno zvala Possessio Abba -
Obitelj Miše Kovačevića
tialis Vörsönd (posjed opatije, tj. samosta-
na). Nositelji su ovih prezimena: Bačvanin,
Balatinac, Barjaktar, Borić, Bunjevac, Ferkov, Grajin, Grgin, Horvat, Hosu, Ilin, Ivatović, Kajić,
Karády, Klajin, Klarić, Kovač, Kovačević, Letić, Lončar, Lovak, Mađar, Marković, Matković,
Mijatović, Milošić, Molnar, Novaković, Pašin, Posavac, Slipac, Stivan, Šereglić, Šereglija,
Šuvak, Tatarov, Tomin, Vargić, Vlajić, Vukman, Vuković, Živko i udovica Tomašica.
Kako vidimo, među prezimenima imamo i Bunjevac, a u popisu iz 1720-ih godina stoji
i Bošnjak (Bosnyák Máté, bíró ili knez). Kako to može bit? Samo zato što Šokci, kao i druge
etničke skupine, oblikovali su se iz raznih slojeva. Često mijenjanje svog mjesta, naselja-
vanje na isto mjesto ili jedno pokraj drugoga, prijelaz na drugu vjeru – kao npr. kod san-
tovačkih Hrvata, nove gospodarske i društvene okolnosti – sve je to pridonijelo formira-
nju etničkih skupina.
Prema državnom popisu 1828. godine, Vršenda ima 160 domaćinstava, od toga 106
šokačkih, 49 švapskih, tri mađarska i dva ciganska. Kod Šokaca pojavila su se i nova prezi-
mena: Antolović, Babić, Batinić, Birjanac, Đurin, Kajin, Klajić, Klobučar, Kolarić, Kozarac,
Krizmanić, Lisac, Polić, Pustaija, Stipanov i Žilić; a do 1866. godine iz susjednih sela dose-
lili su se: Bartolović, Brozović, Divjak, Đurok, Glavan, Gojak, Grešnik (poslije Grišnik), Jerant,
Kasun, Katić, Lalić, Lukin, Panćata, Paradžik, Prevoz, Ražić, Šajnović, Večanin i Vinković.
Cigani u tim mjesnim društvima unutar sela imali su najniži rang, radili su uglavnom na
posjedima Švaba i Šokaca. Odvojili su se i teritorijalno od njemačkog i hrvatskog naroda,
živjeli su u gornjem dijelu sela. U toj godini selo je imalo oranice 1877 jutara, livade 512
kosa, vinograda 302 motike. Od toga Vršenđani su imali 177 motika. Stoke: 62 vola, 19
krava, 1 junicu, 129 konja, 158 ovaca i 80 svinja.
Po katastarskoj knjizi 1886. godine Vršenda je imala 94 šokačka vlasnika zemlje, koji su
obrađivali ukupno 450 jutara i 682 kvadrata zemlje. Od toga je 334 jutra i 1301 kvadrat
oranice, 10 jutara i 862 kvadrata vrtova, 24 jutra i 1256 kvadrata livade, 72 jutra i 111 kva-

Hrvatski kalendar 2016 67