Page 74 - Kalendar_2016
P. 74

33-tol-108_Layout 1  2015.11.02.  13:05  Page 70








                     vanja Čitaonice bila je razvoj društvenog života, a djelovala je do 1949. godine. Koliko
                     znam, Čitaoničin se pečat i danas čuva u selu.
                        Šokačka narodna nošnja ne pokazuje samo glavne, vanjske znakove nego i pripadnost
                     naraštaju, mjesto dotične ličnosti u društvu, stanje i socijalne odnose. Žene su veći dio
                     svog života provodile tkanjem, vezanjem i ručnim šivanjem, pa su u izradbi nošnje dos -
                     tigli umjetničku razinu. Nošnja se dijeli na dva poznata razdoblja: na tradicionalnu i novi-
                     ju. Tradicionalna je nošnja izrađivana od platna i ovčje kože. Haas u županijskoj monogra-
                     fiji piše: „Odjeća im je jednostavna, većinom pravljena od ovčje kože i platna koje izrađu-
                     ju žene vlastitim rukama. Na njima rijetko može vidjeti odjeću od čohe, a kožuh i ljeti rado
                     oblače”. Ova se opaska odnosi prije svega na Šokce i Bošnjake, jer je oko 1930-ih godina
                     bilo nekoliko starih ljudi koji su i ljeti i zimi nosili kožuh.
                        Ženska nošnja se samo etnički razlikuje jedna od druge. Vrijeme odvajanja oplećaka i
                     skuta ili krilce kod vršendskih Šokica točno ne znamo. Oko početka 20. stoljeća suknju i
                     kecelju zamijenila je kupovna roba, pa s pojavom tvorničke robe nekadašnju suknju upo-
                     trebljavali su za „krilce”, a šivene suknje su zapregli na krilo da bi ukras krilca izdigli. Dok su
                     prije košulje najbogatije ukrasivale po rukavima, po novoj modi ukrasivanje je podijelje-
                     no po cijeloj površini, a „zrnku” su šili od tkanine. Tradicionalno oblačenje kupovnom
                     robom nije se odmah promijenilo: nepisana pravila odijevanja i nadalje su imala svoju
                     ulogu. Za crkvene ophode, na Markovo, Veliku subotu, Križevo itd., Šokice su uvijek obla-
                     čile čisto bijelo ruho. Što se tiče muške nošnje, među njima nikada nisu bile oštre razlike:
                     kroj je gaća i košulja jednak, razlika se javlja samo u ukrasivanju i razmještaju uzoraka, koji
                     su manje-više jednaki kao i na ženskim košuljama, samo uvijek malo drugačije. Poslije su
                     preuzeli baršunsko ruho.
                                                                                     Jakša Ferkov






























                                      Fotografija iz obiteljskog arhiva Dežike Kovačevića


                                                                            2016 Hrvatski kalendar
                     70
   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79