Page 83 - Kalendar_2010
P. 83

Prema E. Fényesu (Magyaro. geographiai szótára, 1851) Vršenda je njemačko-
                       -hrvatsko („horvát”) selo, u pečvarskome vlastelinstvu, ima 1023 katolika, podružnu
                       crkvu, dobro vinorodno područje i lijepe oranice, pošta joj je u Surdukinju (Sze-
                       derkény).
                          Urbarski dokumenti 1853. bilježe 129 hrvatskih, 58 njemačkih, deset madžarskih
                       i pet ciganskih poreznih obveznika.
                          Iz popisa stambenih zgrada i imanja 1866. g., saznajemo za 88 hrvatskih, 68 nje-
                       mačkih, 14 ciganskih, pet madžarskih i dva slovačka domaćinstva. Iz susjednih sela
                       doselili su se ovi Hrvati: Bartolović, Brozović, Divjak, Đurok, Glavan, Gojak, Greš-
                       nik (poslije Grišnik), Jerant, Kasun, Katić, Lalić, Lukin, Panćata, Paradžik, Prevoz,
                       Ražić, Šajnović, Večanin i Vinković. Na raznim zemljovidima, u rukopisima iz
                       1865/66. i u gruntovnici iz 1885. godine, nalazimo imena ovih čestica vršendskog
                       polja: Banja, Bunarica, Cerija, Cerik, Čajer, Čatorna (šuma), Čermanj, Ervanča,
                       Gilendža, Hat, Lipik, Lukos, Mali rit, Medviš, Mekota, Nadica, Orašje, Parlog, Pod
                       brdo, Pošem dol i Pošan dol, Rastina, Sajski drum, Stara Vršenda (sjeverno od
                       sadašnjeg sela, vinogradi), Staro gumno, Tuk, Vinac. Osim ovdje spomenutih, danas
                       su starijim Vršenđanima poznati i ovi mikrotoponimi: Bunarići, Cerje, Dilnice, Do
                       pečuvskog puta, Dolnje njive, Dolovi, Gajin dol, Gor livada, Ivankin bunarić,
                       Jagodina, Kemedski ćošak, Kod Pavličevog križa, Ledinac, Litopski put, Lopata,
                       Marijina bašća, Meksika, Meštrova njiva, Minjorodska, Planina, Pod grobljem, Pod
                       rastik, Selišnjak, Sridnjak, Staro brdo, Šljivik, Šuvakova livada, Vrilo.
                          Godine 1920. njemačko-šokačko-cigansko selo Vršenda ima 1399 stanovnika, od
                       toga 480 Hrvata (Révai Nagy Lexikona; T. Baranyay, 13).
                          Prema Gy. Szeghalmyu, 1938.
                       godine u 252 vršendske kuće
                       stanuje 603 Nijemca 365 Hrvata,
                       191 Ciganin i 61 Madžar (Dunán-
                       túli vármegyék, 575; B. Unyi,
                       122), a prema brojidbi  1970.
                       godine Vršenđana ima tek 1172, i
                       to: 775 Madžara, 303 Hrvata i 94
                       Nijemca (A baranyai nemzetisé-
                       gekről, 59). Vršendski hatar iznosi
                       1410 hektara (A MN Helységnév-
                       tára, 1973, 858). U naše vrijeme,
                       2001. godine, u 286 domova živi
                       samo 967 osoba, od toga 533
                                                                 Mladi Vršenđani 1940. godine:
                       Madžara, 256 Cigana, 112 Hrvata   Mijo Šajnović, Ivo Klajić, Ivo Antolović, Marjan
                       i 66 Nijemaca.                    Ilin, Bartol Šajnović, Mijo Večanin, Ivo Ferkov,
                                         Živko Mandić           Đuro Marković i Mijo Horvat




                       Hrvatski kalendar                                                       83
   78   79   80   81   82   83   84   85   86   87   88