Page 67 - Kalendar_2010

Novi Zrin

Dr. Gábor Hausner: Predavanje na konferenciji Kulturoloških susreta
„Novi Zrin” 26. rujna 2009. u Keresturu

Kao protuteža turskoj ekspanziji, na lijevoj obali Mure 1661. godine započela je
izgradnja tvrđave koja je imala važnu ulogu u životnom opusu pjesnika i stratega
Nikole Zrinskog. Utvrda, čija je zračna udaljenost od Kaniže bila 17 kilometara,
izgrađena je radi obrane prijelaza na Muri, da bi se vojsci Nikole Zrinskog osigurao
mostobran i omogućilo neprestano promatranje turskih manevara.
Zrinski je bio intuitivan vojni strateg, lokaciju je birao pomno, o tome svjedoče i
napori turske diplomacije za ukidanje tvrđave. Što se tiče jakosti tvrđave, mišljenja
su različita. Evlija Čelebi ju smatra čvrstom utvrdom, dok ju Montecuccoli naziva
samo «ovčjim torom». Preuveličavanje s turske strane potpuno je razumljivo, primje-
rena meta za vojsku od 40 tisuća ljudi ne može biti bilo kakva tvrđava, a carski je
general imao u vidu suvremene tvrđave koje mogu zaprimiti više tisuća ljudi.
Nikola Zrinski volio je tvrđavu kao svoga rođenog sina. Kao što se vidi iz popisa
knjiga, pozamašan broj radova toga vojnog inženjera svjedoči o tome da Novi Zrin
za njega nije bila sporedna, nego glavna stvar, u čijoj je izgradnji sudjelovao svim
svojim znanjem o utvrdama. I tvrđava, osim pisanih djela, dio je njegova životnog
opusa.
Osim što je u izgradnji tvrđave sudjelovao kao vojni inženjer, njegova je volja bila
presudna već u projektiranju i u ostvarivanju. Neobičan njegov čin da o svom trošku
gradi tvrđavu u doba kada većina utvrda nastaje prilagodbom manjih, prije građenih
utvrda, dvoraca, kurija ili crkava, a gradnju suvremenih utvrda s kulama mogao je
financirati samo Bečki dvor, svjedoči da je Zrinski bio izniman vojni znanstvenik.
Na brežuljcima uz rijeku Muru nije bilo kamena za gradnju, pečenje opeke među-
tim nije bilo isplativo, a iziskivalo je mnogo vremena. Šančevi tvrđave građeni su od
zemlje i drveta. Nije slučajno da je izabrao dobro uhodani tvrđavni sustav zvan sred-
njovjekovni flandrijski koji se temeljio na iskorištavanju zemljanih bedema i voda.
Mjesto mu nije bilo nepoznato, tu je stajao „Šašavi dvorac“, tvrđava jednog servitora
Zrinskih. Drugi izvori ga zovu „Kozja tvrđava“, vjerojatno prema obiteljskom imenu
prijašnjega vlasnika (Kecski-Koza). Na-
kon pada Sigeta i Kaniže (Szigetvár, Kani-
zsa), u drugoj polovici 16. stoljeća tvrđava
je napuštena, s vremenom je postala
ruševna.
Geometrija šanaca oblikovana je tako
da udovolji zahtjevima upotrebe topova i
vatrenog oružja. Sa sjeverne strane
istočne kule mogao se držati pod vatrom

Hrvatski kalendar 67