Page 71 - Kalendar_2010

Santovo 1810. godine

Razmaknuti povijesni mrak svoga naselja, uroniti u prošlost svojih predaka nepre-
sušna je želja i mojih suseljana. Ovaj put ćemo zaviriti u prošlost sela Santova, oso-
bito njegovih stanovnika prije ravno dvjesta godina. O selidbama stanovništva, nata-
litetu (rodnosti) i mortalitetu (smrtnosti) te drugim podacima jedan od najboljih
pisanih izvora jesu matične knjige krštenih (rođenih), vjenčanih i umrlih. Spomenute
matične knjige u Santovačkoj se župi vode od 1715. godine, na latinskom jeziku.
Zahvaljujući savjesnim zapisivačima, franjevcima i svjetovnim svećenicima, pruža
nam se vjerodostojna slika i o stanju 1810. godine. Tada su se iz Santovačke župe već
poodavna izdvojili, osamostalili susjedni Bereg i Kolut, a od početka 1806. (sve do
1918. g.) Santovu, kao filijala (podružnica), pripada susjedna pustara Rastina (danas
u Vojvodini).
Otvorimo li pozamašnu matičnu knjigu rođenih s početka 19. st., na njezinim
požutjelim stranicama i kod 1810. godine naći ćemo mnoštvo zapisa pisanih guščjim
perom i smeđom tintom, koji svjedoče o tome da se te godine u santovačkoj rimoka-
toličkoj crkvi krstilo 130 djece, 78 djevojčica i 52 dječaka. Bila je to nimalo iznim-
na godina, dapače, manje „plodna”, ta u prijašnjoj (1809-oj) godini rođeno je 136, a
u 1808-oj čak 153 djece. Kao i ostalih godina u tom razdoblju, i 1810. najviše djece
rođeno je u rujnu (18), a najmanje u travnju (4). Od 130 djece petero su s Rastine.
Glede narodnosne pripadnosti, kod santovačke djece nalazimo 101 Hrvata (Šok-
ca), 16 Madžara, 6 Slovaka (Benda, Gajdoš, Gavlik, Mačik, Orešanski 2), jednog
Ciganina (prezime Maksimović, grkoistočne je vjere) i jednog Nijemca (Bürger).
Kod Madžara troje su djeca činovnika, državnih dužnosnika, a 13 su djeca onih
roditelja koji u Santovu već otprije stanuju (Bognár, Horváth, Kovács, Nagy 2, Mar-
kovics, Németh 2, Túri 2, Varga 2 i Vörös).
Kod Hrvata ima 56 ženske i 45 muške djece. Đuki Đuretiću i supruzi Anici
Dugalin, Fili Pejaku i supruzi Marici Vorgić te Andriji Jeliću i supruzi Evi Filaković
spomenute godine rodili su se blizanci (dvojci), a Ivanu Nikolinu i supruzi Anici
Lipokatić trojci.
Prezimena hrvatske djece jesu: Andrin, Andrinčin (3), Arijan (2), Balatinac (2),
Benić, Blažetin (3), Blažev (2), Božić (3), Buligović, Crnić, Čizmin (2), Ćatić (2),
Daražac (2), Desečar, Đuretić (3), Đurić (6), Filaković (4), Fucin (2), Gabrin (2),
Gazibarin, Györfi (Hrvat je unatoč madžarskom prezimenu), Janković (2), Jelić (5),
Kovač, Kovačev, Lipokatić, Lučanski, Mandić (3), Matizev (3), Martinkov, Mučalov,
Nikolin (4), Pejak (3), Prodan (9), Sabovljev (4), Sotinac, Srakić (3), Stipanov, Tadić,
Tomašev, Tucaković, Umić, Velin (4), Vorgić i Žužić (3). Do našega vremena broj
prezimena znatno se smanjio.
Najviše djevojčica dobilo je ime Đula (8), zatim Eva i Janja (po 7), Anica, Kata
i Stana (po 4), Klara, Marija i Ruža (po 3), Luca, Manda, Marta, Oliva i Pavka (po

Hrvatski kalendar 71