Page 74 - Kalendar_2010

Oko crkve nema drveća, porta je lijepa, ali nije ograđena. Zvonik (toranj) je visok
i širok, u njemu ima tri zvona; najveći teži šest, srednji tri metrička centa, a manji 70
funti. Manje zvono posvetio je biskup Gabrijel Patačić (biskupovao je 1733–1745), a
veći Ladislav Kolonić (biskupovao je od 1787. do 1817. g.).
Groblje već nije oko crkve, nego izvan naselja (na današnjemu mjestu), opkoljeno
je rovom (jendekom), na sredini mu je drveni križ sa Spasiteljevim likom.
Kantor-učitelj je 42-godišnji Mihajlo Sekereš iz Baranje. Hrvatski zna vrlo dobro,
madžarski dobro, njemački osrednje; u Santovu je 14 godina. Marljivo obavlja svoju
dužnost. Za krštenje učitelju se plaća osam groša, za veliki ukop jedna florena, za
mali ukop deset groša. Godišnje prima 90 florena i 32 požunske mjerice pšenice.
Zvonar je Mika Vorgić (kojemu su i otac i djed bili zvonari). Knez je Mika
Gazibarin, pravedan i ćudoredan čovjek.
Vjernici su Hrvati i Madžari, katolici. Ćudoredni su i radeni. U selu ima 2312
stanovnika; u braku je 470 osoba; pričešćivati se može 1501 čovjek, a prvu pričest
još nije primilo 811 djece. Na Rastini ima 105 katolika.
Nove su babice Barbara Pap i Marta, supruga Nikole Jemrića. Selo ima obrtni-
ka (zanatliju) Györgya Horvátha. Pandur (oružani stražar) je Josephus Reus.
Saznajemo o ovim nadnicama: tesari i zidari dobivaju jednu florenu i 45 groša,
nadničari 48, žene 36, djevojke i djeca 24 groša. Cijene nekih namirnica: govedina
7–9, teletina 9, ovčetina 7, dimljena slanina 32, mast 45, polić maslaca 36 groša.
U odnosu na prvu polovicu 18. stoljeća, kada je Santovo imalo svega 55 kuća
(Betlem, Bodolja i šor u Ulici Á. Gábora do broja 18), selo ima već oko 280 kuća,
dakle u jednoj kući, u prosjeku, stanuje više nego osam ljudi. U odnosu na današnje
stanje selo je znatno manje: Tocka (Ulica oslobođenja) postoji samo do Surduka,
Daraž (K. Mikes) još je livada, Obornjača (dio Kossuthove) pruža se samo do
Šlavonice (Ul. Crvene armije), a Malog Berega (južni dio Dózsine), Jamačina sokaka
(Rákóczieva) i jugoistočnih ulica još nema. Zbog jeftine zemlje, u Santovo će se
tijekom 19. stoljeća doseliti mnogi iz obližnjih naselja, pretežito Madžari, tako
Santovo 1828. g. ima već 310, 1960. g. 468, a u današnje vrijeme, pribrojivši ovamo
i pripadajuće naseobine Budžak, Karapandžu i Debrinu, čak 1149 domova, ali raz-
mjerno malo, 2275, stanovnika, manje nego prije dvjesta godina.
Završavam hod kroz povijest sela Santova u nadi da sam donekle uspio dočarati
duh vremena naših predaka, koji su se u znatno težim okolnostima probijali kroza
život.
Živko Mandić

74 Hrvatski kalendar