Page 70 - Kalendar_2010

ispravne, neispucane ispale su iz ruku strijelaca. Opće je poznato da se na mjestu
oružanog sukoba s puškama na prednje punjenje mogu naći kugle, strijelac naime
mora projektil uzeti u ruke, prinositi ga grlu cijevi i ubaciti u nj. Pritom, pogotovo
kad protivnik još i zapuca, poneki metak ispada iz ruku, s velikom vjerojatnošću ne
traga se za njim, tamo i ostaje. Činjenica što se na istome mjestu mogu naći kugle
koje su ispale iz ruku i one koje su ispucali iz pušaka te su se zabile u zemlju, svje-
doči o tome da je tu bila bojna crta strijelaca. Na zapadnoj padini gore Szent Mihály
(Sveti Mihalj) ta se pojava najbolje očituje.
Najviše puščanih metaka i komadića nađeno je u vinogradu. Ovo područje bilo
je udaljeno svega 40–50 metara od ruba tvrđavnog jarka. Kugle su dijelom bile ispu-
cane iz tvrđave, a većim dijelom su tamo dospjele za vrijeme proboja iz tvrđave.
Sonde u kojima su pronađene neispucane kugle, pokazuju nam gdje su bile bojne
crte mušketira. Kada je riječ o proboju, misli se uvijek na divlji, neusklađeni juriš,
no tragovi svjedoče da je to bio pomno pripremljen prodor uvježbane pješačke for-
macije.
Na osnovi predložaka nalaza s područja vinograda mogu se naći prazne sonde.
Usporedivši ove s podacima geodetskoga mjerenja, dalo bi se zaključiti da su se tim
područjem gdje nije bilo nalaza provlačili opsadni rovovi.
Jednu od tih sondi smo 2007. godine preispitali istražnim rovom u kojem je 80
cm ispod današnje površine, vjerojatno to je bilo dno i bočne strane nekadašnjeg
rova, pronađen sivi sloj zemlje. Tijekom iskopavanja, u zemlji kojom je bio zatrpan
rov, pronađene su puščane i željezne kartečne kugle.
Tijekom ispitivanja tvrđave rabljene su metode kojima se prema prvobitnom sta-
nju ne prouzrokuju velike promjene. Rekonstrukcija sustava rovova započela je
podrobnim ispitivanjem reljefa, poistovjećivanjem pojedinosti s onodobnim prikazi-
ma, geofizičkim mjerenjem te objašnjavanjem uzoraka s nalaza. U pogledu istraži-
vanja sljedeći čimbenici nude jedinstvenu mogućnost:

• Tvrđava je postojala samo tri godine
• Tijekom opsade 1664. godine potpuno je uništena
• Nikad više nije sagrađena
• Od 18. stoljeća tu se uzgaja vinova loza i povrtlarske kulture.

Tvrđava je već sama po sebi izuzetno važna, djelo je to pjesnika i vojnoga
znanstvenika Nikole Zrinskog, leži na tlu današnje Mađarske, no u pogledu povijesne
arheologije, time što je na tom području nakon opsade tvrđave netaknuta ostala građa
za istraživanje, ima još veće značenje. Otkrivanjem ove omogućuje se s jedne strane
rekonstruiranje zbivanja na temelju onodobnih opisa, a s druge strane dobiju se infor-
macije o korištenom oružju i primijenjenim borbenim postupcima.

Preveo: Stjepan Turul

70 Hrvatski kalendar