Page 184 - Grobja_i_grobovi
P. 184
je postao Vorgić, Verban je bio Vrban. Među prezimenima nema ime-
na sjevernih Slavena, jedino ime Kunovski pokazuje poljsku povezanost.
Šarkić nije direktno vezan uz Sárköz, kako to neki mađarski znanstvenici
tvrde, u hrvatskom jeziku postoji više inačica: šarena pruga, šarena živo-
tinja (zmija), šareno oružje itd. Imena koja u sebi, pored izgovora, nose
dio mađarske fonetike preuzeta su od Slavena.
O mješovitim brakovima u ranijoj povijesti Šokaca u Baranji, u Mo-
haču, neki istražitelji govore s velikim uvjerenjem, ali analizirajući so-
ciološke pokazatelje nismo uvjereni da je to bilo tako. Šokci, Nijemci,
a i neke druge narodnosti, pogotovo u prije spomenutim vremenskim
periodima, sklapali su brakove unutar svoje zajednce. Jedan od ključnih
zaloga opstanka zajednice smatrali su upravo to. U kasnijim vremeni-
ma, prije svega od početaka pedesetih godina prošloga stoljeća, u našim
istraživanjima utvrdili smo više mješovitih brakova. U današnje vrijeme
to je već praksa svakodnevnog života. Znamo i za neke rijetke primjere
kada su neke šokačke obitelji prešle na islamsku vjeru, čak su i svoje ime
promijenili.
Dobar dio prezimena mohačkih Šokaca naći ćemo i u knjizi „Leksik pre-
zimena Republike Hrvatske”, u selima Slavonije i u Baranjskom trokutu.
Prvo odredište izbjeglica bila je Slavonija. Samo je jedan dio njih prešao
Dravu i došao do Mohača. Za vrijeme 1704.–1750. preseljavanje je najvi-
135
še išlo prema Slavoniji. Prezimena iz Bosne moguće je usporediti s popisma
biskupa Pavla Dragičevića (1741.–1773.) i Marjana Bogdanovića (1768.),
gdje se spominju, među ostalima, i sljedeća prezimena: Andrić, Bunjevac,
Cernić, Kolar, Kovač, Kovačević, Ilić, Jakšić, Lukačević, Novak, Šimić, Ka-
tić, Vidaković itd. Ta prezimena također ćemo naći i u nekim selima Hrvat-
ske i u šokačkim selima Mađarske.
Usporedivši prezimena baranjskih i bačvanskih Šokaca vidjet ćemo do-
sta tipičnih imena koja su karakteristična većim dijelom samo za Bačku
odnosno za Baranju. Vjerojatno je to povezano i s migracijskim specifi č-
135 Mohački Šokci većim dijelom dolaze iz okolice Srebrenice dok ostali Šokci u Baranje
migrirali su većim dijelom iz okolice Olova. Šokačka prezimena u Mohaču, Vršendi, Šarošu,
Katolju, Marazi i u nekim drugim mjestima naseljenim Šokcima pokazuju na komplicirani
tijek migracije iz pradomovine Bosne.
182