Page 187 - Grobja_i_grobovi
P. 187

VJERSKI ŽIVOT ŠOKACA U MOHAČU








                Bosanski franjevci odigrali su iznimno važnu ulogu u doseljavanju Hrvata
                u Mađarsku, ali Šokci u Mohač stigli su većim dijelom mimo njih. Kada
                su napuštali svoja prebivališta, dio fratara ide za njima da im nadalje budu
                                                                        137
                duhovni pastiri. Dakle, franjevci idu za Šokcima, a ne obratno.  Privrže-
                nost jednog dijela bosanskog stanovništva katoličkoj vjeri mogu zahvaliti
                franjevcima. Da nije bilo njih, danas u Pečuškoj biskupiji pretežno ne bi bili
                katolici. Poslije turske najezde, jedno središte franjevaca u 17. stoljeću bio je
                Mohač. Odatle odlaze među narod koji je ostao bez svećenika.
                                              138
                  Matija Evetović u svojoj studiji  godine 1941. u svezi franjevaca i mi-
                gracije hrvatskih subetniciteta kaže slijedeće. Franjevački provincijal Bosne
                Srebrne od 1685. do 1690. bio je Mihajlo Radnić. On je bio glavni organiza-
                tor ove seobe u ove krajeve, koji su tada sve do Budima pripadale Bosanskoj
                provinciji.
                  Prema prednjem dokumentu došlo je u ove krajeve 22 800 duša. Najra-
                nije su krenuli oni od ušća Neretve i Dalmatinskog zagorja. Putem su se
                priključil stanovnici iz župa u dolini rijeke Bosne. Kako župa Modrić leži
                blizu sjeverne granice Bosne, nedaleko od Dervente zaključujemo da je naš
                narod kod Broda prešao Savu i otuda krenuo dva pravca. Jedan dio išao je
                prema Osijeku, gdje je prešao Dravu i došao u Baranju (Mohač) drugi su
                prošli prema Iloku, kamo su franjevci donijeli sliku bl. Gospe od Olova i
                ovdje prešavši Dunav stupili na Bačko tlo.
                  Nije sav ovaj narod došao u Baranju i Bačku. Neki su se nastanili u Sla-
                voniji i Srijemu a osobito u mjestima gdje je bilo franjevačkog samostana
                ili župe.



                  137  Ne radi se o fenomenu već se radi o specifičnom tijeku migracije. Naravno pučanstvo
                nije krenulo spontano iz pradomovine već je to bilo organizirano i smišljeno s voditeljima
                pojedinih obitelji i (ili) s ljudima iz vjerskih zajednica.
                  138  Matija Evetović, Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata, Subotica, 1941. go-
                vori.tripod-com/evetovic.bunjevci-sokci.htm
                                               185
   182   183   184   185   186   187   188   189   190   191   192