Page 179 - Grobja_i_grobovi

Vodu za piće oba kvarta nosila su s Dunava, kopani bunari su imali lošu
vodu.
Postoji jedan popis iz 1900. g. koji se odnosi na građevni materijal po-
dignutih kuća. Ta rasprava ne odgovara u potpunosti stvarnosti i bez ika-
kvog razloga čini razlike među narodima. Zbog toga podatci iz tih popisa
u znanstvenom smislu nisu relevantni. O nekim vrlinama narodnosti taj
rad malo govori, unatoč tomu da ih je bilo dosta kod svih entiteta, a tako

naravno i kod Šokaca. Kod Šokaca je čistoća kao specifična vrednota bila
iznimno važna stvar, ali je osim toga bilo niz drugih vrednota koje su ka-
rakterizirali tu narodnosnu zajednicu.
O broju šokačkih stanovnika, isto tako i broju Srba i drugih manjina
nijedan popis nije donio objektivne podatke. Većinom po vjeri navode broj
stanovnika u gradu, što i kasnije čine. Nismo našli ni jedan popis sastavljen
po ulicama i kućama. Zbog toga smo prinuđeni podatke u tom kontekstu
133
preuzeti od Bernardina Unjija. Po njemu, 1836. g. u Mohaču živi 3 287
Šokaca. Ukupan broj stanovnika godine 1880. je 12 385 duša, od njih Šokci
broje 3 798 osoba. Bernardin Unji kaže da je 1930. u gradu bilo 2 159 Šoka-
ca. Godine 1941. izvršen je zemaljski cenzus koji donosi 2 112 osoba.
Iz navedenih podataka ne možemo doznati koliko zemlje ili vinograda
obrađuju pojedine skupine ili kakve razlike postoje između kalvina i kato-
ličkih Mađara. Ne znamo ni na koji se način izvršila podjela zemlje u vadi
ili kakve su okolnosti utjecale na položaj i status stočarstva. Među objav-
ljenim raspravama koje donose arhivska izdanja, u većini su one koje su
zanimljive, ali kao znanstveni izvor nisu relevantne.

133 Unyi Bernardin, Sokácok-bunyevácok és bosnyák ferencesek története, Magyar Barát,
Budapest, 1947.
177