Page 175 - Grobja_i_grobovi
P. 175

Među prezimenima baranjskih Šokaca u velikom broju nalaze se ona koja
                nose ime po nazivu nekog sela. Kada su nastala prezimena po nekim naselji-
                ma, nemamo točnih podataka. Pretpostavlja se da su ih dobili prije turskog
                osvajanja. Godine 1713. ima 61 šokačka obitelj. Josip Palikuća je godine
                1715. zapisan kao birov. Godine 1719. broj šokačkih obitelji je svega 36.
                  U slučaju Mohača, čini se da su se stanovnici vratili u bivše naselje. Ze-
                mljoposjednik je naselje privremeno dobio ili je bio samo zakupnik. Kme-
                tovi nisu samovoljno mijenjali svoje naselje, čine to na molbu novog vlasni-
                ka ili zemljoposjednika. Prazna naselja ili samo nekoliko kmetova nije bilo
                vrijedno naseljavati na samo nekoliko godina. Istovremeno, jedan dio polja
                ostao je neobrađen jer nije bilo radne snage. Uzrok stalnog preseljavanja i
                nenapučenost naselja može se pripisati vlasnicima.
                  Samo se djelomično može prihvatiti stajalište da su kmetovi preseljava-
                njem željeli izbjeći položaj vječitih kmetova. Domaćini koji su imali svoj
                posjed bili su dužni ostati u jednom naselju. Obrađivanje napuštene ze-
                mlje zahtijevalo je mnogo truda i prve godine bi malo rodilo. Jedino im
                je stočarstvo osiguralo životne uvjete. Bez ikakvih pismenih dokumenata,
                kmetovi su na nekoliko godina bili oslobođeni od poreza, ukoliko bi rok
                istekao, tražili su novo naselje. To su mogli činiti sve dotle dok broj težaka
                nije porastao. Tada je županija koristila svoja sredstva da spriječi preselja-
                vanje. Istovremeno je bečki dvor doveo nove doseljenike da olakša oskudi-
                cu radne snage.
                  Narodnosni sastav stanovništva u prva tri desetljeća 18. stoljeća pokazuju
                dva dokumenta Biskupskog arhiva koja nam daju opis gospodarstva. Grad
                1721. ima 122 stanovnika, od toga Šokci broje 51 osobu. Stoke imaju: volova
                27, konja 20, krava 61, košnica pčela 3, ovce 2, svinja 9, urodilo je 75 akova
                vina. Popis iz godine 1733. pokazuje mali napredak. Broj obitelji zajedno
                s naseljenim kmetovima je 194. Od toga su 81 Šokci. Za ovo vrijeme je u
                naselje došlo 30 šokačkih obitelji. Veličina oranica je 208 požunskih mirova.
                Od domaćina, posjed je imalo samo 38 osoba. Jedino je Blaško Budžaklija
                imao oranice 20 p. mirova, Mijo Čelinac 10, ostali između 2 i 8 mirova.
                Livade je svatko imao, trojica su imali po 2 kose, ostali po jednu. Površinu
                vinograda označili su u motici, jedino je Luka Vorgić imao 10 motika vino-
                grada, ostali između 1 i 7 motika, 7 domaćina nemaju vinograda. Imali su
                25 volova i 55 konja. Kmetovi za korištenje zemlje plaćaju zakup. Biskup je
                kao vlasnik u 30 točaka sažeo koliko poreza i službe treba dobiti od stanov-
                                               173
   170   171   172   173   174   175   176   177   178   179   180